Kamatne stope u BiH padaju, ali dugoročno situacija s kreditima nikad nije bila neizvjesnija

Prema definiciji, EURIBOR je referentna kamatna stopa koja predstavlja prosječnu kamatnu stopu po kojoj europske banke međusobno pozajmljuju sredstva na tržištu novca. Ova stopa koristi se kao osnovna referencija za mnoge financijske proizvode u eurozoni, poput stambenih kredita, štednih računa i drugih vrsta zajmova, a njegova važnost ogleda se i u tome što utječe na kamate koje korisnici plaćaju na kredite s promjenjivim kamatnim stopama ili na kamate koje mogu ostvariti na štednji. Ako EURIBOR raste, rate kredita bit će veće, a ako pada, rate su manje.

Naveden je primjer Sanje V. iz BiH koja je 2019. digla kredit od 130 tisuća maraka da kupi stan, a tada su kamatne stope bila ne povijesnom minimumu, a netko će se sjetiti i da je tada bilo stanova koji su se mogli kupiti za taj iznos. Njezina rata kredita tada je iznosila 890 maraka mjesečno. A onda, koronakriza, ratna kriza, inflacijska kriza, krize svih vrsta i mjesečni iznos rate kredita narastao joj je do 1130 maraka, čak za 240 maraka u odnosu na početak otplate, a to je ujedno bila i najviša razina rate. U travnju prošle godine rata je pala na 1060 maraka mjesečno, a od ožujka ove godine iznosi 1022 marke, što je za 132 marke više nego kad je tek počela s otplatom, a kako se uvijek tješimo, barem je manje nego kad je 2022. i 2023. rata dosegnula rekordnih 1130 maraka.

Ruku na srce, u BiH je rasla i plaća, no sve je to još nedovoljno da kažemo da se bolje živi nego 2019., kad smo bili izvan brojnih kriza. Situacija vezana uz buduće kredite dosta je neizvjesna, posebno na razini Europske unije. Dok se u BiH spominje čak i ublažavanje kreditnih uvjeta za stanovništvo, nove europske informacije govore da se tome ne nadamo tek tako. Tako je Bild objavio podatke da svaka četvrtka ispitana banka u Njemačkoj planira dodatno postrožiti kriterije za podizanje kredita, pa jedino ako bh. banke nisu već dosad postrožile na nemoguće, pa više nema mjesta daljnjoj strogoći. Ipak, ovako situaciju objašnjavanju u Njemačkoj, u kojoj bi u trećem tromjesečju 2025. broj odobrenih kredita mogao pasti i do deset posto, a budući da je to zemlja u kojoj, uz Hrvatsku, naši ljudi najviše rade te je u mnogočemu uzimamo kao primjeri, podaci Njemačke središnje banke (Bundesbank) itekako su bitni te govore da su već u drugom tromjesečju kriteriji za kredit postroženi.

Dnevnik.ba