Ilustrativna fotografija
analiza Euronewsa

Jesu li državne mirovine u Europi dovoljne za pokrivanje troškova života? BiH među najgorima

/

Jesu li državne mirovine u Europi dovoljne za pokrivanje troškova života? Prema istraživanju tvrtke za obračun plaća i ljudske resurse Moorepay, odgovor je ne za 20 od 39 analiziranih europskih zemalja. Pritom, važno je napomenuti da izračun troškova života ne uključuje najamninu, pa bi stvarna slika mogla biti i lošija, piše Euronews.

Analiza koja uspoređuje mirovine s troškovima života krajem listopada 2025. pokazuje goleme razlike diljem kontinenta. Omjer se kreće od samo 22 posto u Gruziji do čak 225 posto u Luksemburgu. Podaci o troškovima života, koje je prikupio Numbeo, predstavljaju nacionalni prosjek za samca i ne uključuju stanarinu, dok podaci o mirovinama dolaze iz analize tvrtke Moorepay.

U Luksemburgu, primjerice, prosječna državna mirovina iznosi 28.790 eura, dok su troškovi života procijenjeni na 12.791 euro. To umirovljenicima ostavlja višak od gotovo 16.000 eura. Mirovine su više nego dvostruko veće od troškova života i u Italiji (210%) te Finskoj (208%), a blizu te razine su i Španjolska (199%) te Danska (189%).

Zemlje u kojima mirovine pokrivaju troškove

U još nekoliko zemalja mirovine značajno premašuju troškove života, s omjerom između 150 i 180 posto. U tu skupinu spadaju Island (179%), Norveška (178%), Njemačka (176%), Belgija (170%), Austrija (165%), Francuska (160%), Nizozemska (159%) i Švedska (158%).

Postoji i šest zemalja u kojima državne mirovine također pokrivaju osnovne troškove samca, ali je višak znatno manji. To su Švicarska (131%), Irska (126%), Ujedinjeno Kraljevstvo (120%), Poljska (112%), Češka (108%) i Grčka (103%).

BiH loše stoji

U čak 20 europskih zemalja državne mirovine nisu dostatne za pokrivanje troškova života. U nekima od njih, poput Slovenije (95%), Slovačke (94%), Estonije (91%) i Portugala (90%), mirovine pokrivaju veći dio troškova. U toj se skupini nalaze i Crna Gora (89%), Litva (85%), Hrvatska (82%) i Mađarska (81%).

Međutim, situacija je znatno teža u drugim zemljama, gdje mirovine ne pokrivaju ni polovicu troškova. Na samom dnu ljestvice su Gruzija (22%), Albanija (29%), Ukrajina (29%) i Moldavija (42%). Loše stoje i Bosna i Hercegovina (53%), Cipar (58%), Sjeverna Makedonija (61%), Turska (64%) i Latvija (65%).

Jasna geografska podjela

Podaci otkrivaju jasnu geografsku podjelu. U Sjevernoj i Zapadnoj Europi, uključujući nordijske zemlje, mirovine uglavnom pokrivaju ili premašuju osnovne troškove života. U Srednjoj Europi pokrivenost je umjerena, dok u Istočnoj Europi i na Balkanu mirovine najčešće pokrivaju samo dio troškova.

Noel Whiteside, gostujući profesor na Sveučilištu u Oxfordu, objašnjava da su "neke zemlje EU jednostavno siromašnije od drugih te se od obitelji očekuje da financijski pomažu starijim rođacima i tako dopunjuju njihove mirovine".

Starije osobe u Europi uvelike se oslanjaju na mirovine kao glavni izvor prihoda. Prema podacima OECD-a, čak dvije trećine (66%) prihoda osoba starijih od 65 godina u Europi dolazi iz javnih transfera. U nekim zemljama značajan udio imaju i privatne strukovne mirovine.

David Sinclair, izvršni direktor britanskog Međunarodnog centra za dugovječnost, ističe da je "ustroj mirovinskog sustava svake zemlje ključan pokretač visine mirovina".

Dnevnik.ba