Jača pritisak na trgovce, ali i na vlast da jasnije regulira tržište

Učinak bojkota

Kakav je stvarni učinak bojkota, teško je dokučiti jer se fotografije prodajnih mjesta i podrška bojkotu u medijima i na društvenim mrežama ne poklapaju baš s onim što objavljuju nadležne institucije o potrošnji u dane bojkota. Ono što se može zaključiti jest kako je primijećen manji broj građana u trgovinama nego što je slučaj drugim danima. Međutim, to bi nas sve moglo zavarati. Podaci iz poreznih uprava obaju entiteta izazvali su sumnju organizatorima bojkota, ali i građanima, jer su mediji izvještavali o značajno praznijim trgovinama i trgovačkim centrima. Ekonomski stručnjaci objasnili su kako podaci iz prvog bojkota koji su objavljeni, ipak, nisu pravi prikaz stanja, piše Večernji list BiH.

- Ti podaci su potpuno irelevantni jer uključuju mnoge transakcije koje uopće nisu svakodnevna prodaja. Znači, ako su kompanije kupovale vozila za vozni park, i to je evidentirano kao trgovina, a to nema veze s bojkotom - objasnio je ekonomist Igor Gavran.

Zanimljivo je da brojni političari, ali i dio poslodavaca, pozdravljaju bojkot kao reakciju na rast cijena. Tako predsjednica Udruge poslodavaca Bosansko-podrinjske županije Šejla Bojadžija ističe da su visokim cijenama proizvoda svi izrevoltirani, čak i proizvođači, a posebno kupci i, po njezinim riječima, bojkot je svakako opravdan. Međutim, smatra kako treba biti selektivan.

- To znači bojkot od proizvoda do proizvoda, ovisno o visini cijene, te na dulje razdoblje bojkot onih čiji su proizvodi nekontrolirano poskupjeli u prethodnih nekoliko mjeseci. Korekcija cijena u predstojećem razdoblju ovisi najviše o kupcima, a ako na dulje vrijeme bojkotiramo one proizvode čija je cijena nerealna, neminovno će morati doći do njezine korekcije - mišljenja je Bojadžija.

Visoke marže

Građani koji se javno oglašavaju poručuju da će se tijekom ovog bojkota suzdržavati od kupnje. Smatraju kako je rast cijena postao nekontroliran te da se korekcija vrši na dnevnoj bazi. Mnogi su stava da je, nakon dvodnevnog, potreban i sedmodnevni bojkot kako bi se konačno zaustavio rast cijena.

Uz određene odluke samih trgovaca i ugostitelja, prosvjednici očekuju i reakciju institucija države odnosno entiteta jer je trgovina u ustavnoj nadležnosti ove razine vlasti. Ministar trgovine Federacije BiH Amir Hasičević izjavio je da Vlada planira smanjiti cijene i zadržati ih na nižoj razini za najmanje 50 osnovnih prehrambenih proizvoda u nastojanju da se smanje ukupni životni troškovi građana. No, takve najave izazivaju određenu skepsu kod kupaca jer dosadašnje akcije zamrzavanja cijena nisu bile dovoljno djelotvorne.

- Ne možemo zamrznuti cijene sada kada su već porasle, ali radimo na tome da ih vratimo na prethodnu razinu. Do petka (jučer) snizit ćemo cijene 50 osnovnih artikala i kontrolirat ćemo marže. Dugoročno rješenje je rast plaća i zapošljavanje, ali trenutačno moramo reagirati - kazao je Hasičević.

Akcija bojkota trgovina i uslužnih djelatnosti proširila se i na druge zemlje regije. U Hrvatskoj je jučer proveden opći bojkot svih trgovina, benzinskih crpki, restorana i kafića, dostave hrane, banaka i bankarskih usluga, pekarnica, plaćanja računa za telekomunikacijske usluge i online kupnju. Od danas počinje sedmodnevni bojkot svih trgovina najvećeg trgovačkog lanca u Hrvatskoj. Objavila je to ranije platforma "Halo, inspektore", iz koje su priopćili da će bojkot na sedam dana biti proveden zbog rasta cijena osnovnih prehrambenih proizvoda. Inače, u srijedu navečer završio je tjedni bojkot triju trgovačkih lanaca te triju proizvoda - Coca-Cole i drugih gaziranih pića, vode u bocama i deterdženta za suđe.

Što se tiče ostalih zemalja, prilično su nepouzdani podaci o učincima bojkota iako ima naznaka da su veliki trgovački lanci shvatili poruku javnosti. No, baš kao i u Bosni i Hercegovini, tvrde da nije sve do njih i da marža, odnosno profit, nije glavni razlog za rast cijena većine proizvoda u njihovim objektima.

Dnevnik.ba