Islamska zajednica tvrdi kako u Mostaru nema vehabija

Medžlis islamske zajednice Mostar široj javnosti, u danas izdanom priopćenju za javnost, skreće pozornost kako "na području Mostara ne postoji vehabijska zajednica".

Povodom objavljenih vijesti o akciji Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) provedenoj na širem području Mostara a u vezi nezakonitog držanja oružja i municije'' Medžlis IZ-e Mostar skreće pozornost svim medijskim radnicima, novinarima, urednicima i njihovim izvorima ''na pravilnu upotrebu termina i naziva i imenitelja kako bi se izbjegle ideološke insinuacije i tendenciozne percepcije''.   

Ovo reagiranje dolazi nakon što je SIPA provela akciju u Mostaru u kojoj su četiri osobe uhićene zbog nelegalnog držanja naoružanja i streljiva a pretresena je i jedna nelegalna streljana u istočnom dijelu grada. Najmanje jedna uhićena osoba se dovodi u vezu s vehabijskim pokretom čiji su pripadnici u prošlosti izveli niz terorističkih napada u BIH, od Muamera Toalovića koji je u Konjicu pobio katoličku obitelj na Badnjak do Mevlida Jašarevića koji je izveo napad na Američko veleposlanstvo u Sarajevu.  Također, brojne vehabije su iz BiH išle ratovati u Siriju na strani ISIL-a.

''Islamska zajednica je u procesu integracije paradžemata, svojim aktivnim radom i strategijom, izvršila inkluziju paradžemata u svoj sustav te je taj proces završen 2016. godine. Prije i nakon toga procesa, država i državni organi, te organi lokalnih zajednica su ti  koji su u obavezi pratiti provedbu Zakona o položaju crkava i vjerskih zajednica te kontrolirati rad udruženja građana i njihovog pridržavanja Zakona. Navedeni zakon daje jedino i isključivo Islamskoj zajednici pravo institucionalnog organiziranja vjerskog života muslimana, kao što je to slučaj i za ostale tri tradicionalne vjerske zajednice'', navedeno je iz Medžlisa islamske zajednice Mostar. 

Naime, Vijeće muftija Islamske zajednice u BiH početkom 2016. godine upozorilo je na paradžemate, odnosno zajednice radikalnih muslimana - vehabija, i zatražilo da se provede provjera nelegalnih džemata.

Tada je Medžlis islamske zajednice Mostar potvrdio za Bljesak.info kako nema podataka koliko džemata djeluje nelegalno u području njihove nadležnosti, te da je Medžlis zaprimio obavijest kojom se traži provjera nelegalnih džemata, ali da nemaju informacija koliko bi tih zajednica moglo biti na ovome području.

Rijaset Islamske zajednice BiH potvrdio je tada za Bljesak.info kako ''ne raspolaže dodatnim informacijama u odnosu na detalje s kojima je javnost upoznata službenim priopćenjem''. Podsjetimo, na sjednici Sabora Islamske zajednice u BiH koja je održana u travnju 2016. godine rečeno je kako je Rijaset IZ BIH proveo proces intenzivnog razgovora s pojedincima, pripadnicima islama koji nisu u evidenciji članova Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini odnosno grupama koje nisu uključene u džemate Zajednice na teritoriji države.

Navedeno je kako je tada obavljen razgovor s 38 skupina paradžemata, od toga, Zeničko muftijsko 13, Sarajevsko 12, Tuzlansko 7, Bihaćko 3, Mostarsko 2, Travničko 1. Na području Banjolučkog i Goraždanskog muftijstva nije registrirana nijedna skupina.

Broj objekata koje koriste ove skupine, a koji nisu registrirani u IZ BiH je 29 i u njima se između ostalog obavlja džuma namaz u 19, a bešvakat namaz u 20. Od ukupnog broja skupina s kojim su tada obavljeni razgovori, predstavnici 14 skupina su potpisali Protokol i prihvatili uključenje u Zajednicu.

Tada je navedeno kako predstavnici 22 skupine nisu potpisali Protokol: Stijena, Brezičani, Hodžići-Kakanj, Pobjeda-Feth, Briješće Brdo 2, Kasindolska, Gornja Mahala, Kuljani, Bara, Ošve, Kaloševići, Strnokos - Zenica, Liješnica, Kotorsko Donje, Gornja Maoča, Gornji Rahić/Dizdaruša, Čehaje 1, Selo Gračanica, Stara Željeznička stanica Bihać, Kula-Tuzla, Dubnica, Delići-Hukići.

''Postoje tekije u kojima se obavljaju aktivnosti, a da one nisu u sustavu Tarikatskog centra. Postoje džemati koji su se odvojili od Zajednice i tako djeluju nelegalno. To su Stranjani i Klokot'', rečeno je između ostalog nakon sjednice.

Iako se u priopćenju navodi da je proces okončan 2016. godine, u kolovozu 2020. godine Muhamed Jusić, savjetnik reis-ul-uleme za odnose s medijima, rekao je za Nezavisne novine da IZ u BiH i dalje vodi proces integracije i monitoringa grupa i pojedinaca koji organiziraju vjerski život muslimana izvan okvira IZ u BiH.

"U proteklom periodu evidentirano je 11 takvih lokacija ili skupina širom Bosne i Hercegovine. U nekim od tih objekata okuplja se do 10 ljudi, niti u jednom više od 30, osim kada organiziraju posebne tribine ili predavanja na kojima se okupi veći broj ljudi iz BiH i dijaspore", rekao je tada Jusić.

Prema njegovim riječima, nijedan od tih objekata ili organizacija nije uveden u registar IZ i IZ u BiH ne može odgovarati za njihove aktivnosti.

"IZ u BiH i dalje radi na integriranju svih pojedinaca i skupina koje prihvaćaju njeno učenje i njen organizacijski okvir, te istovremeno ne može snositi odgovornost za one koji djeluju izvan njenih okvira", rekao je tada Jusić.

Dnevnik.ba