Amir Hossein Gharibnejad, veleposlanik Irana u Hrvatskoj
Iranski veleposlanik u RH: "Naša poruka je jasna"
Amir Hossein Gharibnejad, veleposlanik Islamske Republike Iran u Hrvatskoj, objavio je službeno priopćenje vezano za izraelsko-američki napad na njegovu državu. Prenosimo ga u cijelosti.
"Povodom nezakonite vojne agresije SAD-a i izraelskog režima protiv Irana
Danas je 10. dan američko-izraelske osovine agresije protiv Irana. U jasnom kršenju teritorijalnog integriteta i nacionalnog suvereniteta Irana, oni su od subote, 28. veljače, pokrenuli neizazvan i neopravdan čin agresije protiv moje zemlje.
Ovu brutalnu agresiju započeli su napadom na rezidenciju vrhovnog vođe Irana u samom središtu Teherana. Vođa, koji je također bio visoko cijenjeni šijitski vjerski pravnik u regiji i šire, ubijen je zajedno s više članova svoje obitelji, uključujući i svoju 14-mjesečnu unuku.
Istodobno su pokrenuli masovne zračne i raketne napade diljem Irana, usmjerene na vojnu i civilnu infrastrukturu. U samo jednom slučaju napadnuta je osnovna škola u Minabu, na jugozapadu Irana, gdje je 165 nevine male djece i 26 učitelja brutalno ubijeno.
Sada je jasno da je američko-izraelsko gađanje ove osnovne škole bilo namjerno i unaprijed planirano. Detaljno istražno izvješće, temeljeno na satelitskim snimkama, obrascima udara i geolokacijskoj analizi, pokazalo je da je napad izravno ciljao civilnu školsku zgradu tijekom nastave. Svrha je bila zaokupiti iranske oružane snage i kapacitete za hitne intervencije, kako bi agresori potom mogli napasti druge strateške ciljeve.
Ova obnovljena agresija nametnuta je iranskom narodu u trenutku kada su Iran i Sjedinjene Države bili uključeni u diplomatski proces. Ministar vanjskih poslova Omana, koji je djelovao kao posrednik, objavio je da je postignut „značajan napredak“ u posljednjem krugu pregovora održanom u četvrtak, 26. veljače u Ženevi.
Ovaj napad predstavlja još jednu izdaju diplomacije i pokazuje da Sjedinjene Države nemaju nikakvo poštovanje prema diplomaciji. Unatoč tome što je Iran bio potpuno svjestan neprijateljskih namjera Sjedinjenih Država i izraelskog režima, ponovno je pristao na pregovore kako bi pred međunarodnom zajednicom otklonio svaku sumnju, pokazao legitimnost ciljeva iranskog naroda i razotkrio neutemeljenost bilo kakvog izgovora za agresiju. Ovi događaji pokazuju da Sjedinjene Države zapravo ne vjeruju u diplomaciju, nego nastoje nametnuti svoju volju drugim narodima.
Zračni napadi koje su protiv Irana izveli izraelski režim i Sjedinjene Države predstavljaju kršenje članka 2(4) Povelje Ujedinjenih naroda i predstavljaju jasan čin oružane agresije protiv Islamske Republike Iran. Stručnjaci Ujedinjenih naroda u svojoj su izjavi od 4. ožujka naveli da je ovaj čin agresije „nezakonit“.
Nadalje, atentat na vrhovnog vođu i druge iranske dužnosnike predstavlja očito kršenje imuniteta državnih dužnosnika i međunarodnih konvencija, uključujući Konvenciju iz 1973. o sprječavanju i kažnjavanju zločina protiv međunarodno zaštićenih osoba.
Odgovor na ovu agresiju zakonito je i legitimno pravo Irana prema članku 51. Povelje Ujedinjenih naroda. Iranske oružane snage upotrijebit će sve potrebne kapacitete kako bi se suprotstavile ovoj kriminalnoj agresiji i odbile neprijateljsko djelovanje. To će pravo trajati dok agresija ne prestane i dok se to pitanje na odgovarajući način ne razmotri u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda. Kao država koja djeluje u samoobrani, Iran će odrediti mjere koje su nužne i proporcionalne ovom oružanom napadu.
U ostvarivanju tog prava Iran nije imao drugog izbora nego ciljati određene američke vojne objekte i baze u regiji. Ove obrambene operacije nisu usmjerene protiv država domaćina, nego su poduzete isključivo u obrani Irana. Ciljane su bile objekti koje su Sjedinjene Države koristile za pripremu i pokretanje vojnih napada protiv Irana.
Iran u potpunosti poštuje teritorijalni integritet i političku neovisnost svojih susjednih zemalja. Svaka država ima odgovornost, prema međunarodnom pravu i načelu dobrosusjedskih odnosa, ne dopustiti da se njezin teritorij, zračni prostor ili infrastruktura koriste za činove agresije protiv Irana korištene od strane Sjedinjenih Država.
Kako su iranske vlasti izričito naglasile, svaka točka polazišta, baza ili teritorijalna platforma s koje se pokreću akti agresije protiv Irana — bez obzira na državu u kojoj su takve snage stacionirane — u skladu s člankom 3(f) Priloga Rezoluciji Opće skupštine UN-a 3314 (XXIX) o definiciji agresije, smatrat će se zakonitim vojnim ciljem u okviru ostvarivanja prirodnog prava Irana na samoobranu prema članku 51. Povelje Ujedinjenih naroda.
Potrebna su nam konkretna i objektivna jamstva da se nikakva daljnja agresija neće pokretati iz američkih vojnih objekata koji se nalaze u tim zemljama.
Iran naglašava ključnu odgovornost Ujedinjenih naroda i Vijeća sigurnosti da odmah poduzmu mjere kao odgovor na ovo kršenje međunarodnog mira i sigurnosti. Pozivamo glavnog tajnika, predsjednika Vijeća sigurnosti i njegove članice da bez odgađanja ispune svoje dužnosti.
Naša poruka međunarodnoj zajednici je jasna: ovi činovi agresije i tekući brutalni zločini ukazuju na nezapamćeno urušavanje međunarodnog pravnog poretka. Nečinjenje pred takvim nezakonitim ponašanjem neće samo ohrabriti Sjedinjene Države i izraelski režim, nego će također nanijeti dugotrajnu i ozbiljnu štetu temeljima međunarodnog pravnog poretka.
Svijet se nalazi na kritičnoj prekretnici. Mora odlučiti želi li biti vođen nemilosrdnim nasiljem i silom ili želi spasiti vladavinu prava od nestajanja.
Ovo neće biti posljednje nezakonito posezanje za silom ako međunarodna zajednica ne djeluje odlučno i odgovorno. Države ne smiju usvojiti politiku ravnodušnosi i popuštanja (appeasementa). Neuspjeh u očuvanju temeljnih načela međunarodnog prava recept je za mračnu globalnu diktaturu koja će pokopati Ujedinjene narode.
Iranski narod brani se svim sredstvima. Uzvraćamo u ovom nepravednom i brutalnom ratu agresije protiv dvaju režima naoružanih nuklearnim oružjem. Ovo je nepravedan rat nametnut jednoj civilizaciji.
Povijest će suditi svima nama", stoji u priopćenju.
Dnevnik.ba