

Bošnjački ministri i zastupnici iz SDA i SDP-a dali potporu nelegalnoj gradnji mezarja u Stocu
Harem u Stocu: Zakon se (ne)poštuje samo kad pogoduje „našima“
Ne radi se ovdje o osporavanju vjerskih prava, već o pitanju zašto pravna država prestaje važiti kada je politički interes u igri.
Bosna i Hercegovina, zemlja u kojoj je sve pitanje identiteta, ponovo svjedoči sukobima oko gradnje javnih i vjerskih objekata. Dva primjera koja dominiraju javnim prostorom – gradnja Hrvatskog narodnog kazališta (HNK) u Mostaru i izgradnja harema (mezarja) u Stocu – jasno pokazuju koliko su mediji i političke elite skloni dvostrukim standardima. Dok se legalni projekt HNK, s urednom dokumentacijom, kontinuirano osporava, ilegalna gradnja mezarja u Stocu se prikazuje u bošnjačkim medijima kao „pobjeda“. S pravom se pitamo nad "kim" ili "čim".
Hrvatsko narodno kazalište u Mostaru nije samo kulturna institucija; ono je simbol očuvanja jezika, identiteta i umjetničkog izraza jednog naroda. Projekt posjeduje urednu dokumentaciju, prošao je zakonske procedure, ali se godinama suočava s opstrukcijama. Umjesto da bude prepoznato kao bogatstvo, HNK se prikazuje kao prijetnja „multietničkom karakteru“ Mostara.
Paralelno s tim, u Stocu se događa proces koji je u potpunoj suprotnosti sa zakonima – izgradnja mezarja bez adekvatnih dozvola. Umjesto kritičkog osvrta, dio bošnjačkih političara i medija ovu gradnju predstavlja kao „čin vraćanja prava“ ili „simbol opstanka“. Takav narativ potpuno zanemaruje činjenicu da se zakon mora primjenjivati jednako za sve.
Ne radi se ovdje o osporavanju vjerskih prava, već o pitanju zašto pravna država prestaje važiti kada je politički interes u igri. Poruka koja se time šalje jest da se zakon poštuje samo kad pogoduje „našima“, dok je za „njihove“ svaka procedura kamen spoticanja.
Dok se HNK Mostar demonizira senzacionalističkim naslovima, mezarje u Stocu dobiva herojski ton.
Selektivno tumačenje zakona i instrumentalizacija vjere i kulture nisu novost, ali su dugoročno pogubni. Primjer HNK-a i mezarja u Stocu pokazuje da BiH nema problem u zakonima, nego u njihovoj selektivnoj primjeni. Politika i mediji stvaraju narative koji služe podjelama, a građani ostaju taoci te i tih politika. Dok god bude važnije „tko“ gradi nego „kako“ i „po kojim pravilima“, Bosna i Hercegovina će ostati zarobljena u krugu sukoba.
Podsjetimo, Grad Stolac je usvojio prostorni plan kojim je predviđena nova lokacija na kojoj bi trebao biti Harem, a nakon što se odustalo od prvotne lokacije koja se ne može prenamijeniti za tu namjenu zbog odluke Visokog predstavnika Christiana Schmidta kojom je zabranio raspolaganje državnim zemljištem.
Dnevnik.ba