Guardian iznio nepoznate detalje o Dodiku: Pregovarano s visokim zapadnim dužnosnicima o njegovom bijegu iz BiH

Tamo su se presvukli u zelene vojne uniforme i slikali s pripadnicima specijalne jedinice MUP-a Republike Srpske s fantomkama na glavama. Njihovo prisustvo nije bilo najavljeno institucijama Bosne i Hercegovine, a javnost je za to saznala tek nakon što je vijest procurila u lokalne medije, piše Guardian.

Mađarska je službeno navela da se radi o “trenerima”, ali okolnosti dolaska, skrivena priroda misije i tajnost operacije izazvale su zabrinutost. Niti Predsjedništvo BiH, niti Vijeće ministara nisu bili obaviješteni o dolasku stranih uniformiranih snaga na teritoriji suverene države.

Dolazak Mađara vremenski se poklopio s presudom protiv Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske, koji je 26. veljače ove godine osuđen na godinu dana zatvora i šestogodišnju zabranu obnašanja javnih funkcija zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice. Dodik je ignorirao ovlasti visokog predstavnika Christiana Schmidta, institucije nastale u okviru Dejtonskog sporazuma, koji ima ovlasti da nameće zakone i smjenjuje dužnosnike.

Reagirajući na presudu, Dodik ju je nazvao “besmislenom” i poručio svojim pristalicama da “budu veseli”, ustvrdivši da Bosna i Hercegovina “više ne postoji”. Potom je donesen zakon kojim se zabranjuje prisustvo državnih pravosudnih i policijskih institucija na teritoriji RS-a, čime se faktički otpočelo s procesom secesije. Iako je rekao da neće uložiti žalbu jer ne priznaje sud, njegovi odvjetnici su to ipak učinili, a odluka po žalbi očekuje se najkasnije do kraja godine.

U međuvremenu, Dodik je, po treći put od ožujka, otputovao u Moskvu, gdje se sastao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Time je dodatno potvrdio svoj proruski kurs, dok istovremeno dobiva podršku iz Beograda. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nazvao je presudu “nezakonitom i antidemokratskom” te osobno došao u Banju Luku, a potom se sastao s Dodikom u Beogradu.

Ova presuda i reakcije na nju predstavljaju opasnu prekretnicu. U pitanju je trenutak kada je jasno da mađarski premijer Viktor Orbán, u slučaju sukoba između Bruxellesa i ruskog saveznika Dodika, odlučno staje na stranu Moskve. Prema informacijama koje su procurile u mađarskom tisku, a koje su potvrdili diplomatski izvori u Sarajevu, mađarska jedinica bila je poslana u Banju Luku s ciljem da u slučaju nužde izvuče Dodika ako bi morao bježati.

Za sada do toga nije došlo, ali izvori tvrde da je Dodikova obitelj u proteklim mjesecima kontaktirala visokog zapadnog dužnosnika kako bi pregovarala o uvjetima za njegov odlazak iz zemlje. Ipak, iako mogućnost egzila postoji, veća je vjerovatnoća da će Dodik pokušati zadržati vlast, oslanjajući se na zaštitu svoje paravojne policije i osporavati legitimitet institucija BiH.

Situacija je postala posebno napeta u travnju, kada je SIPA pokušala uhititi Dodika zbog usvajanja zakona koje su čak i njegovi raniji saveznici smatrali ekstremnim. Međutim, do uhićenja nije došlo jer su pripadnici policije RS spriječili federalne agente u Istočnom Sarajevu.

Ako apelacijski sud potvrdi presudu iz veljače, Dodiku bi formalno bio zabranjen politički rad, što bi moglo izazvati izvanredne predsjedničke izbore u RS i eventualni politički zaokret u kojem bi opozicija mogla pokušati prevazići etničke podjele i obnoviti europski put BiH. Također, moguće je da bi se tada mogla ponovo pokušati realizirati njegova fizička smjena uz pomoć međunarodnih snaga, prije svega EUFOR-a.

U razgovoru za medije, bivši ministar vanjskih poslova BiH i član opozicijske Partije demokratskog progresa, Igor Crnadak, rekao je: “Jedina misterija je da li će Dodik prihvatiti presudu i napustiti ured predsjednika, ili će se oglušiti. Mislim da nitko ne zna što će učiniti.” Crnadak je poručio Dodiku da bi, ukoliko voli svoj narod, trebalo da se sam preda i “bori za svoju nevinost pred sudom”.

Visoki predstavnik Christian Schmidt tvrdi da je kriza još uvijek politička, a ne sigurnosna, ali upozorava da situacija zahtijeva ozbiljne diplomatske napore. Prošlog tjedna, u izvještaju Vijeću sigurnosti UN, Schmidt je apelirao na međunarodnu zajednicu da hitno reagira kako bi se izbjegao kolaps. Tijekom njegovog obraćanja, ruska delegacija je napustila salu, dok je srpska članica Predsjedništva BiH, Željka Cvijanović, doputovala u New York kako bi pokušala osporiti Schmidtov legitimitet, nazivajući ga “diktatorom”.

Europska unija zasad nije uspjela usuglasiti zajednički odgovor. Mađarska, uz podršku Hrvatske, blokira uvođenje sankcija Dodiku. Ipak, sankcije su pojedinačno uvele Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija, Njemačka, Austrija, Poljska i Litvanija. Dodik je računao na povratak Donalda Trumpa na vlast kako bi američke sankcije bile ukinute, ali ta nada se zasad nije ispunila.

Politički analitičar Jasmin Mujanović ocjenjuje da je ovo “najopasniji trenutak za Bosnu i Hercegovinu od kraja rata”. Dodik je, kako kaže, ili na putu ka hapšenju – ili bijegu.

Uoči obilježavanja godišnjice Dejtonskog mirovnog sporazuma, koji je 1995. prekinuo rat u kojem je poginulo više od 100.000 ljudi, BiH se ponovno nalazi na ivici ozbiljne destabilizacije. Iako je Dejton zaustavio krvoproliće, njegovi kritičari već desetljećima upozoravaju da je zemlju ostavio podijeljenom i paraliziranom, podložnom manipulacijama etnonacionalističkih elita koje sada prijete da potkopaju i posljednje temelje mira.

Dnevnik.ba