Francuska Središnja banka povukla sve zalihe zlata iz Amerike

Središnja banka Francuske (Banque de France) prošlog je tjedna objavila da je ostvarila kapitalnu dobit od 12,8 milijardi eura nakon što je unaprijedila 129 tona zlata, odnosno blizu pet posto ukupnih francuskih rezervi, između srpnja 2025. i siječnja 2026. godine.

To zlato bilo je posljednje iz francuskih rezervi koje su se nalazile u New York. Zamijenjeno je ekvivalentnom količinom kupljenom u Europi i pohranjenom u Pariz.

Banque de France postupno zamjenjuje starije, nestandardno zlato zlatnim polugama koje zadovoljavaju moderne međunarodne standarde još od 2005. godine. Većinu svojih zlatnih rezervi premjestila je iz Federalne rezerve SAD i Banka Engleske između 1963. i 1966. godine.

Umjesto da rafinira i transportira zlato koje je ostalo u SAD-u, banka je odlučila prodati ga i kupiti novo, standardizirano zlato na europskom tržištu.

Kroz 26 transakcija Banque de France ostvarila je značajnu dobit, koristeći rekordno visoke cijene zlata tijekom tog razdoblja.

Ukupne francuske zlatne rezerve od oko 2.437 tona, četvrte po veličini u svijetu, sada su u cijelosti u Parizu. To uključuje 134 tone starijih poluga i kovanica, koje banka namjerava uskladiti sa standardima do 2028. godine.

I Njemačka, koja ima druge najveće zlatne rezerve na svijetu, neki su ekonomisti pozvali vladu da povuče zlato iz SAD-a, ističući zabrinutost zbog nepredvidivih politika pod predsjednikom Donald Trump.

Bundesbank drži oko 1.236 tona zlata u SAD-u, odnosno oko 37 posto svojih ukupnih rezervi.

„Trump je nepredvidiv i radi sve kako bi generirao prihode. Zato naše zlato više nije sigurno u sefovima Federalnih rezervi“, rekao je Michael Jäger, predsjednik Udruženja njemačkih poreznih obveznika i Europskog udruženja poreznih obveznika.

Guverner Banque de France François Villeroy de Galhau naglasio je da odluka o premještanju francuskog zlata iz SAD-a nije bila politički motivirana.

Umjesto toga, temeljila se na činjenici da se zlato višeg standarda trguje na europskom tržištu te da je kupnja novog zlata bila jednostavnija od rafiniranja postojećih zaliha.

Izvanredni kapitalni dobici pridonijeli su neto dobiti banke od 8,1 milijardu eura za 2025. godinu, nakon neto gubitka od 7,7 milijardi eura prethodne godine.

Dnevnik.ba