Filozofski fakultet SUM-a pokreće studij Upravljanje projektima EU, upisi kreću već sutra

Ovu informaciju ekskluzivno je u Jutarnjem programu Radija Herceg-Bosne kod urednika i voditelja Ante Bendera otkrila voditeljica studija prof. dr. sc. Žana Martinović.

Nužnost jačanja kapaciteta za povlačenje EU sredstava

Govoreći o motivima za pokretanje ovog studija, Martinović je istaknula kako je riječ o očekivanom, ali nužnom iskoraku. Upozorila je na činjenicu da Bosna i Hercegovina, unatoč potrebama, još uvijek nema dovoljno razvijene kapacitete za povlačenje sredstava iz fondova Europske unije.

„Kao država se moramo pripremiti, a očito nismo dovoljno, jer se sredstva slabo povlače. Dosad se edukacija uglavnom svodila na dvodnevne tečajeve i radionice, što je nedovoljno za ozbiljan pristup. Da bismo povukli sredstva, moramo shvatiti suštinu; zašto nam EU daje taj novac i koje vrijednosti financira. Tek tada možemo stvarati održive projekte koji pripremaju državu za članstvo“, naglasila je Martinović.

Pojasnila je kako kriteriji za ulazak u EU nisu više samo politički, pravni i gospodarski, već i administrativni. Iako BiH ima glomaznu administraciju, nedostaje specifičnih znanja za prilagodbu europskim standardima.

„Europa svakih sedam godina donosi strateške dokumente, a mi se moramo prilagođavati tim prioritetima. Trenutno nam je kroz Reformsku agendu i Plan rasta za Zapadni Balkan na raspolaganju blizu milijardu eura, točnije 976 milijuna, za digitalizaciju, zdravstvo, privatni sektor i druga područja. Uz to su nam stalno dostupna sredstva IPA fondova. Da ta sredstva ne bi ostala 'visjeti u zraku', nužan je sektorski i regionalni pristup te strateško upravljanje“, dodala je voditeljica studija.

Interdisciplinaran pristup i hibridna nastava

Novi studij rezultat je vizije dekana prof. dr. sc. Dražena Barbarića i tima s Filozofskog fakulteta, no Martinović ističe kako je program izrazito interdisciplinaran. Iako je primarno namijenjen diplomantima društvenih smjerova, studij je otvoren i za inženjere, ekonomiste i stručnjake iz drugih područja, jer EU projekti pokrivaju sve sektore društva.

„Bit ćemo krajnje fleksibilni. Formirano je povjerenstvo koje će definirati eventualne razlikovne predmete, ali cilj nije stvarati prepreke, već omogućiti ljudima da steknu kompetencije. Nastava je koncipirana tako da teoriju svedemo na minimum, a fokus stavimo na praksu i iskustva ljudi koji su već uspješno vodili velike projekte“, pojasnila je Martinović.

Posebna pogodnost studija je mogućnost hibridnog pohađanja nastave. Kako bi se omogućilo sudjelovanje zaposlenim osobama, kao i polaznicima iz Sarajeva, središnje Bosne, Posavine ili Hrvatske, Filozofski fakultet osigurao je uvjete za online praćenje predavanja, pa fizička nazočnost u Mostaru neće biti uvjet.

Stvaranje stručnjaka, a ne improvizacija

Martinović je posebno naglasila važnost profesionalizacije ove struke. Upozorila je na čestu praksu u domaćim institucijama i tvrtkama gdje se vođenje projekata dodjeljuje zaposlenicima kao dodatni teret uz redovan posao, što često rezultira neuspjehom.

„Svaka institucija treba imati osobu koja se isključivo bavi ovim poslom. Primjeri Poljske, koja je privukla 230 milijardi eura, i Češke pokazuju da je ključ uspjeha u pripremi od lokalne do državne razine“, kazala je.

Kritizirala je i pristup „projekt preko noći“, navodeći osobni primjer partnera koji su tražili pisanje projekta dan prije roka. „To se tako ne radi. Priprema projekta zahtijeva usklađivanje potreba partnera sa strateškim dokumentima država i EU. To je proces koji traži vrijeme i ozbiljnost kako bi projekt prošao stroge evaluacije.“

Upisi i cijena

Natječaj za upis bit će otvoren sutra, a cijena jednogodišnjeg studija iznosi 3.000 KM, uz mogućnost obročnog plaćanja. Po završetku studija, polaznici stječu titulu magistra specijalista za upravljanje projektima EU.

„Pozivam i ohrabrujem sve koji razmišljaju o ovom koraku da se prijave. Ovo je prilika da zajednički postignemo uspjeh i stvorimo kadar koji će sutra znati povući sredstva za razvoj naše zemlje“, zaključila je prof. dr. sc. Žana Martinović.

Dnevnik.ba