Filipović: Ako hrvatski narod ne može zaštititi svoja prava, legitimno je razmišljati o drugim modelima političkog uređenja

Na početku razgovora Filipović je rekla da prati Svjetsko prvenstvo te istaknula kako je u kontaktu sa svojim rođakom, reprezentativcem Bosne i Hercegovine Nikolom Katićem.

"Vidimo da prvenstvo ulazi u fazu koja će biti još zanimljivija. Svjetsko prvenstvo je, mislim, prava poslastica", rekla je te dodala da je očit pozitivan pomak u igri reprezentacije Bosne i Hercegovine.

Filipović je govorila i o blokadama europskog puta Bosne i Hercegovine, sjednicama Parlamentarne skupštine BiH, usvajanju reformskih zakona te imenovanju glavnog pregovarača s Europskom unijom.

Na pitanje je li SNSD najveći kočničar u vlasti odgovorila je:

"Trenutačno se naši stavovi razlikuju. Moramo se prisjetiti da su na početku mandata pokazali ambiciju. O europskom putu uvijek imamo konsenzus, ali nitko ne želi nositi teške terete. Trenutačno SNSD pokazuje suzdržanost. Prepoznate su određene aktivnosti koje smo provodili zajedno sa SNSD-om."

Na pitanje bi li PDP i SDS bili bolji partneri od SNSD-a, Filipović je rekla da je prerano govoriti o budućim koalicijama.

"Prerano je govoriti o koalicijskim odnosima jer bi to bilo nepoštivanje volje birača. Imamo načelan stav – partneri u vlasti bit će oni koji dobiju legitimitet na izborima. Koalicije i partnerstva određivat će se nakon izbora. Za nas je poželjan partner onaj koji drži riječ i ne pokušava preglasavati druge."

Upitana jesu li u vlasti više zakazali Trojka ili SNSD, odgovorila je:

"U jednom trenutku imali smo različite interese i blokade u Domu naroda. Tada smo i mi morali napuštati sjednice. Dok smo se držali dogovora i vodili dijalog, vlast je funkcionirala."

Na kritike o svom radu u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH, odnosno da se rijetko javlja za riječ i ne predlaže zakone, Filipović je odgovorila kako je njezin rad prepoznat unutar HDZ-a.

"U Klubu HDZ-a na početku mandata dogovorili smo načela rada i nastupa. Moj je zadatak bio sudjelovati u radu parlamentarnih odbora, pregovorima i drugim aktivnostima. Smatram da je moj rad prepoznat, osobito unutar HDZ-a."

Osvrnula se i na predstojeću sjednicu Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (PIC), na kojoj bi trebao biti izabran novi visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, podsjetivši na svoj raniji stav da bi Ured visokog predstavnika (OHR) trebalo zatvoriti.

"OHR treba zatvoriti jer Bosna i Hercegovina ne može biti suverena članica Europske unije, a istodobno imati stranu instituciju koja ima ovlasti donositi i ukidati zakone te mijenjati Ustav. Kada netko u drugim državama komentira naše unutarnje stvari, kažemo da nitko nema pravo zadirati u naš suverenitet. Pitanje funkcioniranja Ureda visokog predstavnika trebalo bi što prije riješiti."

Dodala je da su intervencije visokih predstavnika u više navrata dodatno zakomplicirale političku situaciju u Bosni i Hercegovini.

Naglasila je da na svoju kandidaturu dobiva pozitivne reakcije te da ima potporu unutar HDZ-a. Upitana koga bi bilo lakše pobijediti – Zdenka Lučića ili Slavena Kovačevića – odgovorila je:

"Voljela bih da mogu odgovoriti na to pitanje, ali tek nakon izmjene Izbornog zakona mogli bismo vidjeti pravu političku utakmicu. Znamo da se Slaven Kovačević obraća ponajprije bošnjačkim biračima, a Zdenko Lučić hrvatskim. Ne mogu reći tko će pobijediti, ali mogu reći da ću ja osvojiti najviše hrvatskih glasova."

Komentirala je i činjenicu da je njezinu kandidaturu podržao predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković, dok se predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović nije javno očitovao.

"Ne bih posebno komentirala potporu predsjednika Vlade Plenkovića. Što se tiče predsjednika Republike Hrvatske, mislim da je i njegovo neoglašavanje svojevrsan stav."

Na pitanje o prijedlozima iz Zagreba, odnosno inicijativama koje dolaze iz Domovinskog pokreta vezanim uz obnovu Herceg-Bosne, odgovorila je:

"Trenutačno za Bosnu i Hercegovinu tražimo ono što nam Ustav jamči – ravnopravnost triju konstitutivnih naroda. Iz ravnopravnosti i konstitutivnosti proizlazi pravo na legitimno političko predstavljanje. Ako se pokaže da hrvatski narod dugoročno ne može zaštititi svoja prava, onda je legitimno razmišljati o drugim modelima političkog uređenja."

Na pitanje je li jedna od mogućnosti i uspostava trećeg entiteta, odgovorila je:

"Jedna od mogućnosti jest i treći entitet, odnosno više entiteta ili različiti modeli unutarnjeg ustroja Federacije Bosne i Hercegovine."

Na dodatno pitanje odnosi li se to na ustroj Federacije BiH ili cijele Bosne i Hercegovine, Filipović je istaknula da izborna jedinica nije isto što i teritorijalna jedinica.

Na kraju je poručila da Bosna i Hercegovina ima resurse, sposobne ljude i svoje mjesto u Europi.

Dnevnik.ba