Evo što ekipa koja drži škole komunizma piše o Tuđmanu i Thompsonu: "Partijski otpadnik"

Ta tzv. škola komunizma izazvala je burne reakcije u javnosti, a saborski zastupnik Mosta Marin Miletić zbog svega je zatražio i reakciju policije. "Od policije sam zatražio da provede izvide i naše sigurne službe sam zamolio da provjere eventualnu ugrozu ustavnopravnog poretka Republike Hrvatske", poručio je Miletić.

RSK se ovih dana ponovno oglasio o školi komunizma. "U Zagrebu je protekli vikend uspješno održana prva Zagrebačka škola komunizma! Cilj ove škole bila je političko-kadrovska edukacija naših članova i novih kontakata oko tema marksističke ekonomije, reformizma i fašizma. Uz odlična predavanja, raspravu i prikupljene donacije prisutnih, škola je poslužila kao dodatni vjetar u leđa našoj organizaciji u Zagrebu i Hrvatskoj", objavili su u četvrtak uz niz fotografija s navedenog okupljanja. Prema fotografijama koje su sami objavili, čini se da je bilo oko 20 polaznika ove famozne školice.

Inače, RSK upravlja i internetskom stranicom komunizam.org, na kojoj je objavljen niz tekstova. Najnoviji među njima nosi naslov "Nacionalizam - korisni alat kapitalizma" koji potpisuje Luka Resanović, a u kojemu progovara o nacionalizmu na Balkanu pa u tom kontekstu spominje i glazbenika Marka Perkovića Thompsona koji puni medijski stupce već mjesecima. U ovom tekstu Resanović najprije opisuje kako su se moderne balkanske nacije formirale kroz borbu protiv stranih carstava, uz međunacionalne sukobe i neriješene napetosti. Nakon hvalospjeva jugoslavenskom socijalizmu, autor prelazi i na moderno razdoblje Hrvatske, pri čemu HDZ naziva nacionalističkom stranku, a prvog predsjednika RH Franju Tuđmana naziva "partijskim otpadnikom".

Propitkuje i Ustav RH

Resanović dalje navodi da je u međuvremeno HDZ postao saveznik Bruxellesa i tako se pomaknuo prema centru, ali ističe da se sporadično u Hrvatskoj javljaju proustaške stranke, a kao jednu od takvih navodi Domovinski pokret koji je danas dio vladajuće koalicije. Potom se osvrnuo i na Thompsona kojeg naziva nacionalističkom ikonom. "Riječ je o ratniku i pjevaču koji je 90-ih bio jedan od najzaslužnijih za povijesni revizionizam i rehabilitaciju ustaškog pokreta, a otada se povremeno pojavljuje u javnosti kao desni korektiv HDZ-a, kad desnica procjeni da zemlja ide previše ulijevo", piše tako Resanović.

Zanimljivo je da je dalje navodi da su ustaški simboli u Hrvatskoj zabranjeni, a potom piše: "Ovu zabludu aktivno pothranjuje ekstremna desnica, teatralno prikazujući 'Za dom spremni' kao navodno posljednju branu od nasrtaja na domoljublje, nakon čega bi na red došao i sam Domovinski rat. Dakako, to je potpuna besmislica jer upravo taj rat služi kao vječni legitimitet HDZ-u i čitavom kapitalističkom poretku u Hrvatskoj."

Potom se osvrnuo i na nedavne antifašističke marševe koji su održani u Zagrebu, Rijeci, Puli i Zadru i transparentu koji se pojavio na jednom od tih skupova - "Balkanska federacija bez država i nacija" - koji je izazvao burne reakcije javnosti. Vladajući su brzo osudili takav transparent, pozivajući se na Ustav, no Resanović se pita zašto bi se Ustav uopće trebao poštovati. "Ustav je najviši pravni dokument neke države, u ovom slučaju kapitalističke Republike Hrvatske. No, ako smo protiv kapitalizma, onda smo i protiv kapitalističke države, a onda logično i protiv ustava te države. Zalažemo se za socijalizam, radničku državu i radnički ustav", piše on.

Zalaže se za Balkansku socijalističku federaciju

"Balkanska socijalistička federacija treba biti jedinstvena ekonomska zajednica ravnopravnih radničkih država i naroda, sa zajedničkim demokratskim ekonomskim planom i ekvivalentnom razmjenom uz rad kao temeljnu mjernu jedinicu (pr. x tona žita za y tona ruda), bez profitiranja jednih na drugima, bez granica na kretanje ljudi i bez carina na protok proizvoda. Takva federacija, od Egejskog mora do Kranjske gore i od Jadrana do Crnog mora, bila bi korak prema Europskoj socijalističkoj federaciji", navodi Resanović.

On na kraju poziva na formiranje Balkanske socijalističke federacije, a istovremeno se zalaže i za socijalističku Europu kao pandan današnjoj Europskoj uniji. No, ono što Resanović ne spominje jest da je raspad Jugoslavije bio neizbježan završetak jednog umjetno održavanog projekta koji nikada nije uspio pomiriti duboke nacionalne razlike među narodima. Kada je početkom 1990-ih došlo vrijeme odluke, hrvatski narod jasno je pokazao da želi vlastitu državu, a tu je volju morao obraniti u krvavom ratu protiv agresora. Moderna i neovisna Hrvatska nastala je na žrtvi civila i branitelja i upravo zbog toga mnogi i danas upozoravaju da se ne smije olako koketirati s idejama novih regionalnih integracija koje podsjećaju na propalu jugoslavensku konstrukciju. Iskustvo je pokazalo da su takve tvorevine često gušile nacionalni suverenitet i produbljivale sukobe umjesto da ih rješavaju.

Dnevnik.ba