Europski diplomati: "Trump je konačno na našoj strani"

Nakon niza diplomatskih posjeta proteklog tjedna, visoki dužnosnici s obje strane Atlantika sastali su se kako bi razmotrili nova financijska ograničenja i planove za zaustavljanje protoka ruske nafte i plina. U Washington je poslan i tehnički tim EU-a koji radi na detaljima prijedloga, čiji su temeljni ciljevi zajednički prihvaćeni, potvrdili su dužnosnici i diplomati.

"Trump je konačno na našoj strani. Pitanje je sada kako pomiriti dva pristupa?" izjavio je jedan diplomat EU-a, koji je želio ostati anoniman zbog osjetljivosti razgovora.

Dok Europska unija finalizira novi, 19. po redu paket sankcija protiv Rusije od početka invazije u veljači 2022., pregovarači ističu kako je za najučinkovitije djelovanje ključno partnerstvo sa Sjedinjenim Državama. Iako se slažu da je Putina potrebno pritisnuti, razilaze se u metodama. Trumpova administracija preferira korištenje trgovinskih alata poput carina kako bi se iscrpila ratna blagajna Kremlja, dok se EU zalaže za formalne sankcije protiv tvrtki i financijskih institucija koje surađuju s Moskvom.

Drugi diplomat EU-a rekao je da očekuju "žustre rasprave" sa SAD-om o tome kako zapravo udariti na Rusiju.

Crvene linije

Američki predsjednik ovog je tjedna poručio dužnosnicima EU-a kako želi nametnuti carinu od 100 posto Indiji i Kini zbog kupnje ruske energije, pod uvjetom da Bruxelles učini isto. No, takav je potez za Europsku uniju ekonomska i politička nemogućnost.

To bi se protivilo temeljnim načelima EU-a, pogotovo nakon što je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen ponovila svoje protivljenje carinama, naglasivši da su "carine porezi" na domaće potrošače. Uvođenje carina Indiji, s kojom Bruxelles završava veliki trgovinski sporazum, i Kini, kojoj je europsko otvoreno gospodarstvo snažno izloženo, predstavljalo bi čin ekonomskog samoozljeđivanja.

"Mi ne uvodimo carine. Mi smo trgovinski blok. Mi smo izvoznici. Izvoz je motor gospodarstva EU-a. To je naš DNK", objasnila je Agathe Demarais, viša suradnica za politiku u Europskom vijeću za vanjske odnose.

"Ovo je jednostavno način da Trumpova administracija postavi nerealne zahtjeve partnerima", dodala je Demarais. "Partneri će reći ne, jer ne postoji način da EU nametne carine, posebno na toj razini, Kini i Indiji, a zatim kaže, OK, naši partneri odbijaju ići naprijed, pa se ni mi ne možemo pomaknuti naprijed."

Nedavni radni dokument danskog predsjedništva Vijeća EU-a, u koji je Politico imao uvid, istraživao je bi li države članice bile otvorene za uvođenje carina Moskvi u sklopu 19. paketa sankcija. Ta je ideja, prema riječima nekoliko diplomata, naišla na slabu podršku među ministrima prošlog mjeseca.

Američki energenti kao adut

Američki predsjednik također je pozvao Europu da prestane kupovati ruska fosilna goriva, čije prihode Kremlj koristi za financiranje rata, što je dalo vjetar u leđa onim čelnicima EU-a koji se već zalažu za potpuni prekid uvoza.

Američki ministar energetike Chris Wright doputovao je u Bruxelles u četvrtak kako bi finalizirao detalje sporazuma između Trumpa i von der Leyen, prema kojem bi EU trebao kupiti dodatnih 750 milijardi dolara vrijednog američkog plina, nafte i nuklearnog goriva.

"Ovo su ambiciozni ciljevi uvoza energije", rekao je Wright novinarima. "SAD to svakako može isporučiti, ali to je okvir koji očekuje značajan rast trgovine energijom iz naše zemlje... izvoz ukapljenog prirodnog plina iz SAD-a raste kako bi zamijenio ostatak ruskog prirodnog plina koji se još uvijek uvozi u Europu."

Nakon sastanka, povjerenik za energetiku Dan Jørgensen izjavio je da namjerava ubrzati obvezu bloka o prekidu uvoza ruskog plina do kraja 2027. godine, potencijalno i ranije ako se postigne kompromis s državama članicama.

"Predložio sam zabranu uvoza ruskog plina", rekao je. "Da bi se to dogodilo na način koji ne dovodi do povećanja cijena i problema sa sigurnošću opskrbe u Europi, potrebna nam je pomoć naših američkih prijatelja. Moramo uvoziti više LNG-a iz SAD-a."

Osim što je velika komercijalna prilika za SAD, ovaj prijedlog daje Bruxellesu i jaču pregovaračku poziciju u odnosu na zemlje poput Mađarske i Slovačke, koje su se dosad opirale planovima za prekid veza s Rusijom.

Dnevnik.ba