Europa u strahu od dogovora Putin-Trump: "Mogli bismo ostati fusnota u povijesti"

Uoči iznenada najavljenog summita u Aljasci u petak između Putina i američkog predsjednika Donalda Trumpa, jedan europski diplomat, koji nije želio biti imenovan jer nije ovlašten govoriti javno, rekao je za CNN: "Prijeti nam opasnost da postanemo fusnota u povijesti."

Neizvjesnost oko ruskih prijedloga

Dio europskog straha proizlazi iz činjenice da se gotovo ništa ne zna o onome što je Kremlj predložio kako bi zaustavio rat u Ukrajini. Putin nije iznio nikakve detalje, a američki izaslanik Steve Witkoff nije ništa rekao nakon sastanka s njim prošle srijede.

"Vrlo je komplicirano. Nešto ćemo dobiti natrag, nešto ćemo zamijeniti. Bit će razmjene teritorija, na korist obiju strana", rekao je Trump nakon Witkoffovog odlaska iz Moskve.

U Europi strahuju da takav ishod neće biti na korist ni jednoj strani, osim Putinu. Nema nikakvih naznaka da je odustao od maksimalističkih zahtjeva – i teritorijalno i u pogledu ostavljanja Ukrajine bez sigurnosnih jamstava.

"U Parizu, Berlinu i Londonu ne vide da ovoj američkoj administraciji išta znači oduzimanje tuđeg teritorija, a to ih duboko zabrinjava", rekao je diplomat.

Zajednička poruka europskih sila

Velika Britanija, Francuska, Njemačka, Italija i EU u subotu su u zajedničkoj izjavi poručili: "Ostajemo privrženi načelu da se međunarodne granice ne smiju mijenjati silom." Izjavu su potpisale i Poljska te Finska.

Europski su dužnosnici veći dio dana proveli pokušavajući dobiti pojašnjenja od američkog potpredsjednika JD Vancea

Američki Institut za proučavanje rata (ISW) iz Washingtona navodi da je Trumpova administracija od 6. kolovoza četiri puta različito opisala Putinove navodne uvjete za prekid vatre. Jedino zajedničko svim verzijama jest da Putin traži povlačenje ukrajinskih snaga iz svih dijelova Donjecke oblasti koje još drže – uključujući velike gradove poput Slovjanska, Kramatorska i Kostjantinivke.

Opasnost od gubitka "obrambenog pojasa"

ISW upozorava da bi Ukrajina, prihvaćanjem takvog zahtjeva, napustila svoj "obrambeni pojas" u Donjecku, ključnu liniju utvrda od 2014., čime bi se izložila novoj ruskoj agresiji.

"Ukrajina bolje od bilo koga zna da bi predani teritorij bio polazišna točka za nove ruske napade", rekao je analitičar Mick Ryan.

Povlače se i povijesne paralele s Münchenskim sporazumom iz 1938. između britanskog premijera Nevillea Chamberlaina i Adolfa Hitlera, nakon kojeg su nacisti ubrzo zauzeli Čehoslovačku.

Neizvjesni zahtjevi i granice

Nije jasno hoće li Putin inzistirati na predaji i drugih regija – Hersona i Zaporižja – čiji su glavni gradovi još pod ukrajinskom kontrolom, ili bi prihvatio zamrzavanje bojišnice na sadašnjim linijama. Otvoreno je i pitanje hoće li tražiti da Ukrajina prizna ruski suverenitet nad Krimom, što ukrajinski ustav zabranjuje.

Europski čelnici poručuju da bi polazište pregovora trebala biti trenutačna linija bojišnice te da prekid vatre mora prethoditi bilo kakvoj raspravi o teritoriju. Usto, traže "čvrsta i vjerodostojna sigurnosna jamstva" za Ukrajinu,l no do sada nema naznaka da bi Kremlj prihvatio europske snage kao jamstvo prekid vatre, pogotovo ako bi u njima sudjelovale članice NATO-a.

Ovisnost o SAD-u i politički rizici

Analitičarka Rym Momtaz iz američkog instituta za međunarodnu politiku Carnegie Endowmenta kaže da su Europljani od Trumpove inauguracije "kupili neograničen broj karata za vožnju njegovim vrtuljkom", te "vrište od straha, ali ne "izlaze". Plaćaju, dodaje, cijenu što nisu razvili stratešku autonomiju, na čemu francuski predsjednik Emmanuel Macron inzistira već osam godina.

"Bilo kakav dogovor između SAD-a i Rusije mora uključivati Ukrajinu i EU, jer je riječ o sigurnosti Ukrajine i cijele Europe", rekla je visoka predstavnica EU-a za vanjsku politiku Kaja Kallas

Prema Ryanu, Europa je u većoj opasnosti nego što bi trebala biti jer SAD uopće nema jasnu strategiju za Ukrajinu. "Postoje samo ljutnja, impulsi, objave na društvenim mrežama, stalne promjene smjera i Trumpova želja da osvoji Nobelovu nagradu za mir", kaže.

Dnevnik.ba