EU nije odobrila korištenje milijardi eura zamrznute ruske imovine za financiranje obrane Ukrajine

Odluka o korištenju 140 milijardi eura ruske imovine pohranjenih u belgijskoj klirinškoj kući odgođena je do prosinca, nakon što je Belgija izrazila zabrinutost, piše BBC. Taj bi kontroverzni potez bio dodatak sankcijama koje je Unija već uvela Rusiji – najnovije su uvedene u četvrtak i usmjerene su na prihode Kremlja od nafte.

Sastanak u Bruxellesu održan je uoči samita u Londonu u petak, gdje će britanski premijer Keir Starmer pozvati europske čelnike da povećaju isporuke dalekometnih projektila Ukrajini. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski trebao bi nazočiti sastanku zajedno s glavnim tajnikom NATO-a Markom Rutteom, danskom premijerkom Mette Frederiksen i nizozemskim premijerom Dickom Schoofom. Ostali čelnici, uključujući francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, sudjelovat će putem videoveze.

U četvrtak su europski ministri u Bruxellesu raspravljali o tome kako bi se milijarde eura zamrznute ruske imovine mogle staviti na raspolaganje Ukrajini kao tzv. reparacijski zajam. Mnoge vlade EU-a nadale su se da će čelnici podržati plan i zatražiti od Europske komisije, izvršnog tijela EU-a, da u narednim tjednima pripremi službeni pravni prijedlog.

No konačni tekst, usvojen nakon maratonskih pregovora, nije dao zeleno svjetlo planu. Umjesto toga, od Komisije je zatraženo da predstavi mogućnosti za financijsku potporu temeljenu na procjeni financijskih potreba Ukrajine.

„Ruska imovina mora ostati blokirana sve dok Rusija ne prekine svoj rat agresije protiv Ukrajine i ne nadoknadi štetu koju je prouzročila“, navodi se u deklaraciji.

Cilj je da čelnici EU-a postignu dogovor u prosincu.

„Ovo je tema koja zasigurno nije trivijalna. Vrlo je složena. Također je jasno da postoje točke koje treba razjasniti“, rekla je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen nakon samita.

Predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa izrazio je optimizam, rekavši da se Unija obvezala osigurati da će financijske potrebe Ukrajine biti pokrivene tijekom sljedeće dvije godine.

„Rusija bi to trebala dobro zapamtiti – Ukrajina će imati financijska sredstva potrebna za obranu“, rekao je na konferenciji za novinare.

Zelenski, koji je bio u Bruxellesu na samitu, pozdravio je ishod kao znak političke podrške ideji korištenja ruske imovine za potporu ukrajinskoj borbi. Belgija je, međutim, bila suzdržana jer se boji mogućih posljedica ako Rusija pravno ospori Euroclear, klirinšku kuću u kojoj se novac nalazi. Belgijski premijer Bart De Wever rekao je da njegova zemlja treba „konkretnu i čvrstu garanciju“ prije nego podrži plan, istaknuvši da je riječ o „neistraženom teritoriju“.

Belgijska vlada tvrdi da bi plan mogao izložiti Euroclear sudskim tužbama i potencijalno izazvati veliku financijsku krizu.

„Može li ovaj plan biti zakonit? To je vrlo dobro pitanje. Nema jasnih odgovora. U svakom slučaju, bit ćemo zatrpani tužbama“, rekao je De Wever.

Rusija je oštro kritizirala prijedloge EU-a.

„Svaka konfiskacijska inicijativa iz Bruxellesa neizbježno će rezultirati bolnim odgovorom“, izjavila je glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova.

Najnovije sankcije EU-a uslijedile su nakon američkih mjera protiv ruske naftne industrije – prvi put da je Donald Trump sankcionirao Moskvu, frustriran odbijanjem Vladimira Putina da okonča rat. Nakon što su američke sankcije objavljene u srijedu navečer, Trump je potvrdio da je planirani sastanak s ruskim predsjednikom u Budimpešti odgođen.

„Svaki put kad razgovaram s Vladimirom, imamo dobre razgovore, ali oni nikamo ne vode“, rekao je Trump.

Američke sankcije usmjerene su protiv ruskih naftnih divova Rosnefta i Lukoila. Kao odgovor, Putin je rekao da će „neprijateljske mjere SAD-a imati određene posljedice, ali neće značajno utjecati na ekonomsko blagostanje Rusije“. Nafta je jedan od najvećih ruskih izvoznih proizvoda.

Ukrajina želi koristiti dalekometne projektile za napad na ruske naftne i energetske objekte. Najnovije kaznene mjere EU-a protiv Rusije usmjerene su i na tri kineske kompanije – dvije rafinerije nafte i jednog trgovca energijom – koji su značajni kupci ruske sirove nafte.

Dnevnik.ba