Emirati pokušali uvjeriti zemlje Zaljeva da napadnu Iran

Međutim, taj je poziv naišao na odbijenicu, što ukazuje na sve dublje podjele među regionalnim silama u jeku šireg sukoba između SAD-a i Irana, piše Bloomberg.

Naime, šeik Mohammed bin Zayed, poznatiji kao MBZ, kontaktirao je regionalne čelnike nedugo nakon što su SAD i Izrael 28. veljače započeli napade na Iran.  Pozivajući se na izvore upoznate s razgovorima, Bloomberg navodi kako je MBZ smatrao da zaljevske države moraju kolektivno uzvratiti kako bi odvratile Iran.

Teheran je prethodno lansirao stotine dronova i projektila na zemlje diljem Zaljeva, ciljajući luke, zračne luke, hotele, stambene nebodere i energetska postrojenja, te zatvorio Hormuški tjesnac, čime je poremetio izvoz nafte i plina.

Saudijska Arabija i Katar odbili poziv

Kako navodi Bloomberg, saudijski prijestolonasljednik Mohammed bin Salman i drugi zaljevski čelnici poručili su MBZ-u da sukob "nije njihov rat". Ta je odbijenica, navodi se, frustrirala Abu Dhabi i dodatno zaoštrila već napete odnose između UAE-a i Saudijske Arabije.

Tijekom razgovora, MBZ je navodno podsjetio svoje kolege da je Vijeće za suradnju u Zaljevu (GCC) izvorno osnovano 1981. godine, djelomično zbog strahova povezanih s iranskom Islamskom revolucijom. Unatoč naporima UAE-a, Katar, Bahrein, Kuvajt, Oman i Saudijska Arabija na kraju su se suzdržali od pridruživanja koordiniranoj vojnoj akciji protiv Irana.

Katar je navodno razmatrao odmazdu nakon iranskog napada u ožujku, u kojem je oštećeno postrojenje za ukapljeni prirodni plin Ras Laffan, ali se kasnije odlučio usredotočiti na napore za smirivanje napetosti. Krajem travnja, UAE je također objavio odluku o povlačenju iz naftnih kartela OPEC i OPEC+.

UAE se okrenuo suradnji s Izraelom

Nakon neuspjeha u okupljanju zaljevskih saveznika, UAE je samostalno izveo ograničene udare na Iran i produbio sigurnosnu suradnju s Izraelom, izvijestio je Bloomberg. Prema izvješću, suradnja je obuhvaćala razmjenu obavještajnih podataka, sustave ranog upozoravanja i presretanje projektila tijekom sukoba.

UAE je bio najčešća meta iranskih napada, a Teheran je prema toj zemlji lansirao gotovo 3000 dronova i projektila prije nego što je u travnju postignut prekid vatre. Trumpova administracija podržavala je napore za stvaranjem zajedničkog zaljevskog odgovora, no Saudijska Arabija i Katar umjesto toga su se zalagali za diplomatsko rješenje i posredovanje.

Rastuće napetosti u regiji

Ovo izvješće dolazi dan nakon što je Iran optužio UAE za podržavanje rata koji SAD i Izrael vode protiv Teherana. Govoreći na summitu BRICS-a u Indiji u četvrtak, iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi nazvao je UAE "aktivnim sudionikom u ovoj agresiji", prenosi AFP.

U utorak je Wall Street Journal (WSJ) izvijestio da je UAE potajno izveo vojne udare na Iran, uključujući i napad na veliku iransku rafineriju nafte, što je označilo znatnu eskalaciju uloge UAE-a u sukobu.

Američki predsjednik Donald Trump izjavio je da krhko primirje između SAD-a i Irana i dalje traje, ali se "jedva održava", pritom oštro kritizirajući najnoviji mirovni prijedlog Teherana, koji je nazvao "potpuno neprihvatljivim".

Napetosti između Irana i zaljevskih država naglo su porasle od početka sukoba 28. veljače. Teheran opetovano optužuje zaljevske zemlje za pomaganje američkim operacijama, dok vlade tih država opovrgavaju da dopuštaju korištenje svog teritorija ili zračnog prostora za napade na Iran.

Dnevnik.ba