Dodik nakon Moskve: "Predložio sam savjetodavno tijelo RS i Rusije"

Dodik je posjet ocijenio korisnim za Republiku Srpsku i srpski narod, navodeći da je u Rusiji naišao na „prijateljski doček“ i razumijevanje.

„Središnji događaj bio je sastanak s predsjednikom Ruske Federacije Vladimirom Putinom. Razgovarali smo vrlo opsežno i sadržajno o svim pitanjima naših međusobnih odnosa. To nije bio samo protokolarni sastanak“, rekao je Dodik.

Prema njegovim riječima, ovo je bio njegov 29. susret s Putinom.

Predložio savjetodavno tijelo RS-a i Rusije

Dodik je kazao da je tijekom razgovora predložio uspostavljanje savjetodavnog mehanizma na najvišoj razini.

„Predložio sam da Ruska Federacija i Republika Srpska naprave savjetodavni tim koji bi činili predsjednici i premijeri Ruske Federacije i Republike Srpske te da jednom godišnje razmatraju naše međusobne odnose strateškog karaktera“, rekao je.

Prema njegovoj zamisli, sastanku bi prethodile zajedničke sjednice vlada.

Dodao je da ruska strana nije odmah odgovorila na prijedlog.

„Rusija je ozbiljna zemlja i ozbiljna diplomacija. Oni će razmisliti i vjerojatno nas u dogledno vrijeme obavijestiti. Mi bismo voljeli da se to dogodi, ali razumijemo međunarodne okolnosti“, kazao je Dodik.

On je susret s ruskim vodstvom stavio i u kontekst Daytonskog mirovnog sporazuma, navodeći da Rusiju smatra jednim od njegovih jamaca.

Dodik o Daytonu i budućnosti BiH

Velik dio obraćanja Dodik je posvetio svojem viđenju političkih odnosa u Bosni i Hercegovini.

Kazao je da je Putinu prenio svoje stajalište da je Daytonski sporazum u značajnoj mjeri izmijenjen djelovanjem međunarodnih predstavnika i institucija.

„Prenijeli smo da se potrebno vratiti na slovo Daytona i vratiti Republici Srpskoj sva ovlaštenja koja su, prema našem stajalištu, oduzeta djelovanjem međunarodnog čimbenika i visokih predstavnika“, rekao je Dodik.

Dodik je pritom iznio i ocjenu da je budućnost Bosne i Hercegovine upitna ako se, kako je rekao, ne vrati „temeljnom dogovoru triju konstitutivnih naroda i dvaju entiteta“.

„Mi nismo ni za kakvu destabilizaciju. Ne želimo nikakve sukobe, ali ne želimo ni biti poslušnici“, poručio je.

Ponovio je i svoje ranije političko stajalište da Republika Srpska ne vidi smisao europskih integracija ako u njima, kako je rekao, nije jasno vidljiva pozicija RS-a.

Kritike Bruxellesa i protivljenje NATO-u

Dodik je u obraćanju oštro kritizirao politiku Europske unije i pojedine europske diplomate, navodeći da Republika Srpska svoje buduće političke aktivnosti želi više usmjeriti prema državama koje smatra prijateljskim.

„Mi ćemo svoje politike usmjeriti na prijatelje i suradnju s prijateljima, a s onima koji žele drugačije nema potrebe razgovarati dok ne usuglasimo polazne točke o tome kako idemo dalje“, rekao je.

Ponovio je protivljenje članstvu u NATO-u.

Govoreći o NATO-ovu bombardiranju i osiromašenom uraniju, Dodik je tvrdio da je to ostavilo zdravstvene posljedice po stanovništvo. Te je tvrdnje iznio kao argument protiv približavanja NATO-u.

„Mi nismo spremni sudjelovati u procesima koji bi nas približili NATO-u“, rekao je.

Podrška Rusiji i stajališta o ratu u Ukrajini

Dodik je tijekom obraćanja više puta izrazio podršku Ruskoj Federaciji.

Ruski napad na Ukrajinu nazivao je izrazom „specijalna vojna operacija“, koji koristi rusko vodstvo, te iznio stajalište da je Putin bio „primoran“ na vojnu akciju.

„Mi smo strateški partneri Ruske Federacije. Strateško partnerstvo znači razmjenu na najvišoj mogućoj razini svih informacija i suradnje koja je moguća“, kazao je.

Također je rekao da Republika Srpska neće dati suglasnost za sankcije Rusiji niti za uvođenje viza ruskim državljanima.

„Mi nećemo uvoditi sankcije Rusiji i nećemo dati svoje formalne suglasnosti da se to dogodi. Odbijamo i uvođenje viza ruskim građanima jer je to, prema našem stajalištu, suprotno interesima Republike Srpske“, rekao je Dodik.

Razgovori o plinu, izvozu i „Orlu“

Dodik je naveo da se razgovaralo i o gospodarskoj suradnji.

Prema njegovim riječima, problem u trgovinskim odnosima nije tržište nego tranzit i otežan platni promet.

„Naše tržište za robu Republike Srpske i Ruske Federacije otvoreno je. Problem imamo s tranzitom i prekidom platnog prometa“, rekao je.   

Tvrdi da su dogovorene veće kvote za izvoz voća, povrća, mlijeka i mliječnih proizvoda na rusko tržište.   

Najavio je i razgovore o razvoju nove linije za remont mlaznih motora u sklopu tvrtke „Orao“ u Bijeljini.   

„Razgovarali smo o tome da u sklopu remontnog zavoda razvijemo novu liniju remonta mlaznih motora koja bi bila instalirana u Bijeljini te da nastavimo tu suradnju“, kazao je Dodik.

„Dobili smo istu cijenu plina“

Dodik je rekao i da je tijekom sastanka potvrđeno zadržavanje postojeće cijene plina.

„Dobili smo istu cijenu plina. Predsjednik Putin je to rekao, čak ga nismo ni pitali. Sam je to rekao u uvodnom izlaganju“, izjavio je.

Dodao je da je tijekom razgovora spomenuto i opskrbljivanje Sarajeva plinom te da očekuje da će se taj tretman nastaviti, uz tvrdnju da ruska strana ima zamjerke na politiku dijela vlasti iz Sarajeva prema Rusiji.

Razgovori o hramu u Banja Luci

Jedna od tema bio je i rusko-srpski pravoslavni i kulturni centar u Banja Luci.

Dodik tvrdi da je Ruska Federacija pristala sudjelovati u unutarnjem uređenju hrama.

„Ruska Federacija pristala je raditi na tome da oni naprave unutarnje uređenje hrama i to je dobra vijest za nas. To smo ranije dogovarali, a sada je potvrđeno“, rekao je.

Nakon završetka radova, dodao je, razgovarat će se o ceremoniji posvećenja i mogućem sudjelovanju ruskih dužnosnika.

Tvrdnje o suradnji u liječenju raka

Dodik je rekao da je izaslanstvo imalo sastanke i s predstavnicima Ruske akademije znanosti.

Prema njegovim riječima, razgovaralo se o medicinskim istraživanjima i procedurama koje bi mogle biti dostupne građanima Republike Srpske.

„Medicinski tim u sklopu Akademije znanosti stavio se na raspolaganje Republici Srpskoj te ćemo razvijati procedure i prakse preko Medicinskog fakulteta kako bi građani Republike Srpske mogli imati koristi od njihovih dostignuća“, izjavio je Dodik.

Pritom je govorio o ruskim istraživanjima vezanim za liječenje raka, no pojedinosti o konkretnim terapijama, njihovoj fazi razvoja ili načinu primjene nisu iznesene u obraćanju.

„Trajno smo usmjereni na suradnju s Rusijom“

Na kraju obraćanja Dodik je ponovio da Republika Srpska želi nastaviti intenzivnu suradnju s Rusijom.

„Mi smo trajno usmjereni na prostor suradnje s Rusijom“, rekao je.

Dodao je da je zadovoljan sastancima i tretmanom izaslanstva tijekom boravka u Rusiji, ocjenjujući da je posjet bio koristan za Republiku Srpsku.