Dani sv. Nikole Tavelića: Otvorene dvije izložbe o vučedolskoj kulturi

Na samom otvaranju nazočne je pozdravio gvardijan Franjevačkog samostana u Tomislavgradu fra Bože Milić istaknuvši da je ova izložba kao jedan prozor u svijet, jedan prastari, pradavni, poseban svijet.

"Drago mi je da ćemo moći pogledati u taj svijet i pitati se, a i dobiti neke odgovore od naših gostiju kako su ljudi nekad živjeli, što su nosili, što su jeli, čemu su se nadali, kako su doživljavali jedni druge, svijet oko sebe i zvjezdano nebo",kazao je fra Milić.

Izložbe su u Tomislavgrad stigle iz Muzeja vučedolske kulture kod Vukovara, a povezanost tog muzeja s Tomislavgradom započela je 2019. godine kada je u Vučedolu predstavljena afrička zbirka Franjevačkog muzeja Tomislavgrad.

"Vučedolski muzej je najmlađi nacionalni arheološki muzej u Hrvatskoj, smješten na arheološkom lokalitetu Vučedol na desnoj obali Dunava, 4 kilometra od središta Vukovara, i zapravo prikazuje jedan svijet trećeg tisućljeća, kulturu koja je nastala na prostoru između Dunava, Drave i Save i proširila se na prostor 13 današnjih europskih zemalja. Donijela nam je najstariji indoeuropski kalendar, serijsku proizvodnju bronce, uvela nas je u brončano doba i zapravo donijela čitav niz izuzetno značajnih tehnoloških postignuća koja ćete danas vidjeti na jednoj od naših izložbi",kazala je ravnateljica Muzeja vučedolske kulture Mirela Hutinec.

Autorica izložbe „Bez zanata nema alata“ Mirna Šuljug govorila je o širokom spektru zanata i vrhunskih kvaliteta proizvoda koji su rezultat vještine vučedolskih zanatlija.

"Brojni alati načinjeni iz različitih sirovina svjedoče o potrebama vučedolske kulture za unapređenjem stočarstva, zemljoradnje, lova i ribolova, drvodjelstva, tkanja, izrade obuće i odjeće od kože te lončarstva, a posebno metalurgije", kazala je Šuljug.

Među koštanim oruđem, kako je kazala autorica, ističu se motike od rogova koje su imale rupu za dršku, zatim igle, šila, višefunkcionalni koštani alat, strelice harpun i udice.

Druga izložba pod nazivom "X files – od prapovijesti do tradicije“ prikazuju odjeću vučedolske, ali i badanske kulture.

"Pojedini elementi te odjeće u stručnoj se literaturi interpretiraju kao moguće stražnje resaste pregače ili plisirane suknje. Pregledom baranjskog šokačkog vunenog ruva pronaći ćemo obje spomenute interpretacije stražnje pregače ponjavke u pet podunavskih, a plisirane suknje u pet podravskih sela,kazao je, uz ostalo, autor ove izložbe Dario Bošnjak.

Tijekom otvaranja izložbe posjetitelji su imali priliku i sami sudjelovati u programu izrađujući vlastite suvenire na malim tkalačkim stanovima, čime je večer dobila i edukativnu te interaktivnu dimenziju.

Dnevnik.ba