Cvijanović zatražila od VS da glasa o potvrdi Schmidta za visokog predstavnika ili potraži drugog kandidata: U BiH je na snazi diktatura

Obraćanje Željke Cvijanović:

Zahvaljujem na prilici da vam se obratim u ovom presudnom trenutku, ne samo za BiH, nego i za kredibilitet međunarodnog sistema na koji se svi zajedno oslanjamo.

Iako trenutno predsjedavam tročlanom Predsjedništvu BiH, danas vam se obraćam u Ustavom definiranom svojstvu srpskog člana tog predsjedništva. Na ovu dužnost izabrali su me građani Republike Srpske, jednog od dva konstitutivna entiteta koji čine BiH.

Dejtonski sporazum nije bio savršeno rješenje, ali jeste predstavljao odvažan diplomatski čin koji je uspostavio ravnotežu između tri naroda i dva entiteta u okviru jedne države. Taj sporazum je bio – i danas je - pravno obvezujući međunarodni ugovor, upisan u anale ovog vijeća. Njegov Aneks 4 je naš Ustav, a Aneksom 10 definiran je mandat visokog predstavnika.

Sporazum je uspostavio decentraliziran sistem zasnovan na konsenzusu, upravo s ciljem da se bilo kojoj strani - domaćoj ili međunarodnoj - ne dozvoli da dominira nad ostalima. Ipak, danas svjedočimo narušavanju te ravnoteže zbog neodgovornog uplitanja stranih faktora, kako u vidu postupaka različitih visokih predstavnika, tako i u vidu djelovanja stranih sudaca u Ustavnom sudu BiH.

Dozvolite mi da počnem odakle počinje i sam Dejton: od vladavine prava. Aneks 10 nedvosmisleno nalaže da visokog predstavnika odobrava Vijeće sigurnosti UN.

To se u slučaju Christiana Schmidta nikada nije dogodilo. Njega je izabrao samoproglašeno Vijeće za provedbu mira - neformalan ansambl bez ikakve povelje, bez utemeljenja u nekom međunarodnom ugovoru i bez pravnog osnova, i bez ikakvih ovlasti da prenebregne ovo vijeće.

Schmidt djeluje na osnovu tzv. bonskih ovlasti, koja nisu sadržana ni u jednom pravno obvezujućem međunarodnom instrumentu.

Neki tvrde da je dovoljno što je PIK "obavijestio" Vijeće o svom izboru, te da potvrda nije neophodna. Međutim, da je glasanje na Vijeću smatrano nepotrebnim, Aneksom 10 nikada ne bi ni bilo traženo.

Aneks 10 također jasno definira mandat visokog predstavnika. Dejtonskim sporazumom visokom predstavniku nisu dane ovlasti da donosi zakone, suspendira ustave, kaznenop goni izabrane dužnosnike i političke stranke ili vlada dekretima.

Ipak, Christian Schmidt upravo to čini, a to su činili i neki njegovi prethodnici, i to nemali broj puta.

I upravo u tome leži srž kontinuirane krize u BiH, čijoj kulminaciji danas svjedočimo. Sve što je proisteklo iz te nepravilnosti - izostanka potvrde Vijeća sigurnosti UN i nezakonitih prekoračenja mandata utvrđenog Aneksom 10 - defektno je na isti način. Nijedan pravni sistem - domaći ili međunarodni - ne može opstati ako tumači propisa od njihove primjene izuzmu sami sebe.

Dozvolite mi da ukratko navedem svega nekoliko od mnogobrojnih dekreta koje je Schmidt protupravno nametnuo od kada je kročio u BiH.

1. Јednostrano je suspendirao Ustav FBiH kako bi nametnuo vladu po vlastitom nahođenju, ignorirajući izborne rezultate.

2. Izmijenio je izborni zakon zaobilazeći demokratske parlamentarne procedure.

3. Produžio je mandat Središnjoj izbornoj komisiji bez postupka pred nadležnim zakonodavnim tijelom.

4. Izmijenio je kazneni zakon s ciljem inkriminiranja nepoštovanja dekreta koje je osobno on donio. Ovaj potez prvenstveno je usmjeren na uklanjanje iz političkog života demokratski izabranog predsjednika Republike Srpske zato što je izvršio svoju ustavnu obvezu i proglasio zakone koje je usvojila Narodna skupština Republike Srpske, kao i na zastrašivanje svih dužnosnika koji bi se usudili da dovedu u pitanje njegovu nelegitimnu vlast.

5. Obustavio je financiranje demokratski izabranih političkih stranaka u Republici Srpskoj iz proračuna, čime je poništio političku volju ogromne većine njenih birača.

Uvaženi članovi Vijeća,

Ništa od navedenog nije predviđeno Dejtonskim sporazumom, nije primjereno demokraciji, a svakako nije vladavina prava.

Ovdje je u pitanju diktatura - vladavina dekretima, lišena svakog preispitivanja pred institucijama pravosuđa, bez prava na pravni lijek.

Ono što je započelo kao puko prekoračenje mandata preraslo je u ustaljeni sistem represije.

Svaki takav postupak pravdan je potrebnom za "funkcionalnošću". Međutim, rezultat nije "kohezivnija" BiH, nego duboko polarizirano društvo koje teško može opstati uz strano uplitanje takvog vida i intenziteta.

Kada Republika Srpska izražava prosvjed zbog ovakvih kršenja, neosnovano biva optužena za separatizam. Međutim, inzistiranje na poštovanju međunarodnog ugovora nije separatizam.

Suprotno određenim narativima, Republika Srpska ne podriva Dejtonski sporazum - ona ga brani. Našim zahtjevima ne razgrađujemo BiH, nego vraćamo zakonitost i ravnotežu kako su izvorno uspostavljene dejtonskim okvirom.

Iz tog razloga, Narodna skupština Republike Srpske usvojila je zakone da bi zaštitila svoja prava utvrđena dejtonskim okvirom. Te mjere nisu provokacija, već zakonit odgovor na uporno kršenje međunarodnog prava.

Aktualnu krizu nije izazvala Republika Srpska, niti je kriza u njenom interesu. Ona je posljedica Schmidtovog najekspanzivnijeg i najautoritarnijeg ispoljavanja moći, praćenog protupravnim nametanjem brojnih dekreta.

Stoga, osuditi postupke Republike Srpske bez prethodnog bavljenja Schmidtovim protupravnim intervencijama nije samo pogrešno, nego i pristrano, s opasnim implikacijama.

Dozvolite da jasno izložim naš stav:

1. Ostajemo u potpunosti opredijeljeni za suverenitet i teritorijalni integritet BiH, kako je definirano Dejtonskim sporazumom.

2. Kada je riječ o mandatu visokog predstavnika, zalažemo se za vraćanje na pravni temelj iz Aneksa 10 i za pripremu zatvaranja OHR-a.

3. Odbacujemo jednostrane odluke kojima se prepravlja mirovni sporazum, kriminalizira politička debata, progone politički neistomišljenici putem instrumentaliziranog pravosuđa, diskriminiraju političke stranke i zaobilazi volja birača.

Pravno resetiranje u BiH predstavlja logičan naredni korak ako želimo da spriječimo eskalaciju i buduće krize.

Stoga, uz dužno poštovanje, pozivam ovaj vijeće da hitno poduzme nekoliko koraka:

1. Da zakaže formalno glasanje o potvrdi Christiana Schmidta. Ako ne može dobiti podršku, pronađimo drugog kandidata, koji će biti imenovan prema Aneksu 10.

2. Da zatraži nezavisnu pravnu ocjenu, pod okriljem Vijeća sigurnosti, usklađenosti takozvanih "bonskih ovlasti" s Aneksom 10. i Poveljom Ujedinjenih nacija.

3. Da potakne sve relevantne aktere u BiH na dijalog s ciljem sprečavanja daljih kriza i radi ponovnog uspostavljanja funkcionalnog upravljanja.

Spremni smo da u tom procesu sudjelujemo konstruktivno, transparentno i u dobroj vjeri.

Gospodine predsjedavajući, članovi Vijeća,

Dejtonski sporazum je okončao razarajući rat i postavio temelj našeg ustavnog poretka te zaslužuje poštovanje, a ne zloupotrebu i kršenje njime predviđenih procedura.

Potrebno je da zajednički osiguramo da se budućnost BiH ne piše dekretima, nego pravom.

Na kraju, mada u kritičkom tonu, dozvolite mi da pojasnim jedno pitanje. Kao član Predsjedništva BiH, prisiljena sam da se direktno obraćam vašim misijama zbog opstrukcija Ministarstva vanjskih poslova BiH. Ovo ministarstvo selektivno ograničava moju diplomatsku korespondenciju, dok mom bošnjačkom kolegi omogućava neometan pristup diplomatskim kanalima.

Ova pristranost prisutna je čak i u Stalnoj misiji BiH pri Ujedinjenim nacijama.

Takvi postupci najbolje ilustriraju stvarnost države koju traže da prihvatimo - sistema u kom se moć centralizira, a ustavna prava negiraju, gdje se čak i osnovna komunikacija koristi kao politički instrument.

Dnevnik.ba