Čolak i Musa: Tko priziva sukob u BiH i postoji li izlaz iz krize?

Na samom početku emisije analiziran je govor visokog predstavnika Christiana Schmidta pred Vijećem sigurnosti UN-a. Prema riječima Bariše Čolaka, iako govor nije bio u potpunosti izbalansiran, predstavljao je određeni odmak od dosadašnjih izvješća koje je visoki predstavnik podnosio svakih šest mjeseci. Čolak ističe da je kriza u BiH dugotrajna i višeslojna – institucionalna, politička i ustavno-pravna – te da traje godinama.

Upozorio je kako pojedini politički akteri postupaju suprotno Ustavu, osporavaju konstitutivnost naroda i legitimitet predstavnika, što dodatno komplicira odnose unutar zemlje. Iako, prema njegovim riječima, trenutačno nema realne sigurnosne ugroze, mogućnost eskalacije ne može se potpuno isključiti ako se nastave retrogradni politički procesi koji vode udaljavanju od dijaloga i jačanja institucija.

Profesor Musa: Sigurnosna eskalacija nije vjerojatna

Ilija Musa složio se s ocjenom da je politička kriza u BiH kontinuirana još od Daytona, s povremenim intenziviranjem. Ipak, smatra da je izbijanje oružanog sukoba malo vjerojatno. Kao glavne razloge navodi ustroj oružanih snaga BiH i sustav zapovijedanja koji onemogućuje jednostrane poteze, kao i prisustvo međunarodnih vojnih snaga. Eventualni incidenti, kako kaže, mogući su na lokalnoj razini, osobito u nadležnosti entitetskih ministarstava unutarnjih poslova, ali ne i oružani sukob većeg razmjera.

Govoreći o institucionalnoj krizi, Musa je podsjetio na političke blokade koje traju godinama, spominjući razdoblja kada su pojedini klubovi u Domu naroda blokirali zakonodavne procese. Također je istaknuo kako su izmjene Ustava i sastava Vlade Federacije BiH često donosile odluke na štetu hrvatskog naroda, što dodatno opterećuje odnose među konstitutivnim narodima.

Neodgovorne izjave i stvaranje napetosti

Sugovornici su se osvrnuli i na izjave političkih aktera koje dodatno unose nemir u javni prostor. Čolak je posebno istaknuo izjave ministra obrane BiH Zukana Heleza, koji je govorio o mogućnosti brzog vojnog djelovanja iz Turske, ocijenivši ih kao iznimno neodgovorne. Takve izjave, prema njegovim riječima, izazivaju strah kod građana i dodatno produbljuju političku krizu.

“Ljudi koji obnašaju odgovorne funkcije moraju biti svjesni težine svojih riječi”, poručio je Čolak, dodavši kako takve izjave nemaju smisla, ne doprinose rješavanju problema i koriste samo onima koji žele dodatno podići političke tenzije.

Musa je ocijenio da su ovakve izjave često povezane s predizbornom kampanjom, budući da se BiH približava još jednoj izbornoj godini. Po njegovom mišljenju, pojedini politički akteri koriste zapaljivu retoriku kako bi mobilizirali svoje biračko tijelo i učvrstili poziciju pred izbore, posebno u uvjetima kada vlasti ne funkcioniraju u punom kapacitetu.

Mostar pod povećalom

Govoreći o situaciji u Mostaru, Čolak je komentirao izjavu visokog predstavnika koji je grad naveo kao pozitivan primjer dijaloga i europske orijentacije. Ipak, istaknuo je kako Mostar nije pošteđen napetosti, podsjetivši na fizičke sukobe, napade na novinare RTV Herceg-Bosne i kontroverze oko izgradnje zgrade HNK Mostar.

Čolak smatra da su lokalni politički akteri u Mostaru ipak pokazali određenu dozu odgovornosti i da je specifično uređenje grada, s jasno definiranim kvotama i procedurama odlučivanja, omogućilo određenu razinu stabilnosti. “Mostar bi mogao biti primjer uređenja i za druge sredine u BiH”, zaključio je.

Perspektive hrvatskih stranaka u izbornoj godini

U završnom dijelu emisije razgovaralo se o predstojećim izborima i dogovoru četiriju hrvatskih stranaka (HDZ 1990, HDS, HNP, HSS) da nastupe zajednički. Musa je ocijenio kako je domet tih stranaka ograničen, posebno na prostor Hercegbosanske županije, gdje već participiraju u vlasti.

“Bez obzira na retoriku, izborni rezultati pokazuju da ove stranke nemaju značajniji utjecaj izvan određenih lokalnih sredina”, rekao je Musa. Također je podsjetio da i na prostorima gdje drže vlast, poput Tomislavgrada, nisu u potpunosti ispunile predizborna obećanja.

Zaključak

Sugovornici su se složili da je BiH suočena s dubokom i dugotrajnom političkom krizom, ali da trenutačno ne postoje uvjeti za oružani sukob. Ipak, upozorili su da neodgovorna retorika i političke provokacije mogu dodatno destabilizirati ionako krhku situaciju. 

Kao izlaz iz krize vide povratak institucijama, dijalog među političkim akterima i odgovorno vođenje predizbornih kampanja.

Cijelu emisiju koju uređuje i vodi Jurica Gudelj pogledajte u nastavku:

Dnevnik.ba