Božo Kovačević: 'Hrvatska se prema Hrvatima u BiH ponaša kao prema manjini, a ne kao prema konstitutivnom narodu'

Kovačević razvoj odnosa Hrvatske i Crne Gore ocjenjuje paradoksalnim. Podsjeća da je Hrvatska uspostavila blisku suradnju s Milom Đukanovićem, premda je on sudjelovao u agresiji devedesetih, dok je prema novim vlastima suzdržanija. "Razumljivo je da sudjelovanje tih velikosrpskih četničkih snaga u Vladi Crne Gore za Hrvatsku predstavlja problem, ali to je ipak samo jedna od komponenti u toj vlasti i generalno, smjer crnogorske politike jest prema Europskoj uniji. K tome, sudjelovanje tih snaga u vlasti nije dovelo u pitanje članstvo Crne Gore u NATO savezu", objašnjava Kovačević.

Dodaje kako zbog toga iznenađuje što je Hrvatska, na čuđenje europskih dužnosnika i crnogorskih predstavnika, iznijela nove zahtjeve. Riječ je o povratu vojne imovine nekadašnje JNA koja je bila raspoređena u Hrvatskoj ili isplati odštete u vrijednosti od dvije i pol milijarde eura. To pitanje nije bilo regulirano sporazumima o sukcesiji.

Kovačević smatra da je do promjene stava došlo zbog sudjelovanja Andrije Mandića i drugih velikosrpskih stranaka u vlasti. "Znamo da je Hrvatska i predsjednika parlamenta i još neke političare iz crnogorske vlasti proglasila 'persona non grata', što, naravno, ne pridonosi daljnjem povoljnom razvoju bilateralnih odnosa, ali je bilo razumljivo s obzirom na njihova stajališta", kaže Kovačević. Ipak, ističe da su posljednja događanja u pregovorima neočekivana.

Potez Hrvatske uspoređuje s nekadašnjom slovenskom blokadom hrvatskog pristupanja EU. "Pravila Europske unije podrazumijevaju da se neriješeni bilateralni problemi ne stavljaju kao prepreke za napredovanje na putu prema članstvu. To je Slovenija prekršila u odnosu prema Hrvatskoj. To su Grčka i Bugarska prekršile u odnosu prema Makedoniji i sada to Hrvatska krši u odnosu prema Crnoj Gori", tvrdi Kovačević.

Smatra da se sve moglo izvesti diskretnije i da se ta pitanja nisu trebala otvarati u kontekstu crnogorskih pregovora s Unijom, pogotovo jer pitanje vojne imovine, osim logora Morinj i školskog broda Jadran, nije bilo u fokusu hrvatske javnosti.

Selektivna politika prema BiH

Kad je riječ o Bosni i Hercegovini, Kovačević kaže da Hrvatska naglašava svoju predanost europskom putu te zemlje i snažno podržava vladu Bojane Krišto, ali da je pristup Zagreba vrlo selektivan.

"Unatoč inzistiranju na načelnom opredjeljenju za europski put Bosne i Hercegovine, tu je ključno pitanje bilo pitanje izbora članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Kad god ne bi bio izabran kandidat HDZ-a BiH, Hrvatska zapravo nije kontaktirala s Predsjedništvom Bosne i Hercegovine", navodi. Dodaje da su kontakti s Vijećem ministara BiH također bili svedeni na minimum kada na njegovom čelu nije bio netko iz HDZ-a BiH.

Prema njegovim riječima, to je jasan pokazatelj pokušaja izravnog miješanja u unutarnju politiku BiH. "Hrvatska se prema bosanskohercegovačkim Hrvatima ponaša kao da su oni manjina tamo. Hrvatska treba voditi računa o svojoj manjini, ali oni su konstitutivni narod i u skladu s Ustavom trebaju se izboriti za svoj položaj", kaže Kovačević i ocjenjuje dosadašnju politiku prema BiH neproduktivnom.

Neiskorišteni potencijal regije

Odnose s Kosovom Kovačević opisuje kao srdačne, uz sigurnosnu, kulturnu i gospodarsku suradnju koja se razvija. S Albanijom je Hrvatska također u dobrim odnosima, ali smatra da nisu iskorištene sve mogućnosti za gospodarsku suradnju. "Tisuće i tisuće etničkih Albanaca u Tiranu ili Prištinu lete iz Slovenije, a iz Zagreba nema redovitih linija za te destinacije. To je, recimo, jedna začuđujuća činjenica", napominje.

Kovačević zaključuje da se Hrvatska odriče svojih povijesnih veza s balkanskim zemljama, koje bi joj mogle osigurati ulogu zagovornice interesa regije u Europskoj uniji. "Mislim da se Hrvatska neopravdano stidi ili odriče činjenice da je balkanska zemlja", kaže on. Smatra da je Hrvatska mogla učiti od Slovenije, koja se u EU etablirala kao glavni tumač zbivanja na Balkanu.

Razumljivo mu je da se premijer Plenković želi pozicionirati kao ravnopravan sudionik u EU, ali ističe da suradnja sa zemljama u regiji može samo pridonijeti jačanju položaja Hrvatske unutar Unije.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti gr