Ako Amerikanci uvedu sankcije srpskoj Narodnoj banci, Srbiji prijeti kolaps

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je Narodnoj banci Srbije stiglo upozorenje zbog plaćanja na benzinskim postajama karticom „dina“. Naveo je kako se nada da Sjedinjene Američke Države (SAD) neće uvoditi sekundarne sankcije srpskim financijskim institucijama zbog poslovanja s NIS-om barem do sredine prosinca, kako bi Srbija pokušala riješiti problem sankcija protiv NIS-a.

Međutim, stručnjaci smatraju da su ove sankcije najvažnijim financijskim institucijama, poput Narodne banke Srbije, gotovo neizbježne.

„Ako NIS nastavi omogućavati platni promet DINA karticama, kao i transakcije u gotovini (efektivi), stopostotna je mogućnost uvođenja sekundarnih sankcija Srbiji“, kaže za Nova.rs odvjetnik Tomislav Šunjka, stručnjak za međunarodne sankcije.

Navodi kako sekundarne sankcije mogu izazvati ozbiljne posljedice po financijski sustav jedne države.

„Ove sankcije, koje će vrlo vjerojatno biti uvedene, znače prije svega zabranu međunarodnih transakcija sa Srbijom. Također, sa sekundarnim sankcijama sve zapadne banke koje posluju u Srbiji dobit će nalog iz matične zemlje da obustave poslovanje u našoj zemlji, kao i sve strane osiguravajuće kuće. Ako sankcije pogode Narodnu banku Srbije, sve financijske organizacije koje s njom surađuju povući će se iz poslovanja. U konačnici, sekundarne sankcije značit će potpuni slom financijskog sustava Srbije i isključenje naše zemlje iz moderne civilizacije“, naglašava Šunjka.

Što su sekundarne sankcije?

Ured za kontrolu strane imovine Ministarstva financija Sjedinjenih Američkih Država (Office of Foreign Assets Control – OFAC) primjenjuje takozvane sekundarne sankcije prema stranim fizičkim i pravnim osobama koje sudjeluju u određenim poslovnim transakcijama sa subjektima koji su već pod primarnim američkim sankcijama.

„Za razliku od primarnih sankcija, koje se odnose na osobe iz SAD-a ili na transakcije povezane s američkim financijskim sustavom, sekundarne sankcije mogu biti uvedene i protiv subjekata iz drugih zemalja, čak i kad ne postoji izravna veza sa SAD-om. Svrha tih mjera jest povećati pritisak na države, organizacije ili pojedince koji su predmet američkih sankcija, odvraćajući strane kompanije i financijske institucije od poslovanja s njima“, objašnjava Šunjka.

Sekundarne sankcije, dodaje on, mogu uključivati ograničenja na korespondentske ili druge račune u američkim bankama.

„Također i zabranu određenih transakcija sa subjektima iz SAD-a, uvrštavanje stranog subjekta na listu Specially Designated Nationals (SDN), čime se zabranjuje poslovanje s američkim osobama, kao i mogućnost kaznene ili druge pravne odgovornosti u slučaju namjernog kršenja. Ovim pravilima OFAC zapravo nastoji spriječiti posredne ili prikrivene oblike poslovanja sa sankcioniranim osobama i osigurati dosljednu primjenu međunarodnih financijskih restrikcija“, kaže sugovornik Nove.rs.

Vučić se nada da SAD neće uvesti sekundarne sankcije bar do sredine prosinca

Podsjetimo, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić jučer je izjavio da se nada kako SAD neće uvesti sekundarne sankcije srpskim financijskim institucijama barem do sredine prosinca.

„Molim samo naše američke partnere, ako me sad čuju – a znam da čuju jer pomno prate svaku izjavu – molim ih da nam ne uvode takozvane sekundarne sankcije za naše financijske institucije zbog poslovanja s NIS-om, da nas puste barem do sredine prosinca kako bismo pokušali riješiti sve svoje probleme. Neka nam onda najave barem sedam dana ranije, pa ćemo upozoriti sve i osigurati barem siguran život i sigurnu budućnost našim bankama, posebno Poštanskoj štedionici, ali i drugim bankama koje rade u našem sustavu“, rekao je Vučić novinarima u Taškentu.

Odgovarajući na pitanje da komentira navode pojedinih medija da SAD nisu spremne na kompromis oko NIS-a i da očekuju od srpske vlade potpuno uklanjanje ruskog vlasništva u toj naftnoj kompaniji, Vučić je rekao da nije oduševljen takvim stavom.

Podsjetimo i da je nakon što su američke sankcije uvedene NIS-u početkom listopada, ta kompanija ukinula plaćanje goriva platnim karticama, osim DINA karticom, te uvela plaćanje gotovinom.

Dnevnik.ba