Kos: "BiH bi mogla ostati bez milijardu eura, neki političari rade protiv pregovora s EU"

“Možemo učiniti puno, možemo ove godine otvoriti sve pregovaračke klastere s Albanijom, u stanju smo ove godine otvoriti sve klastere s Ukrajinom i Moldavijom što se tiče tehničkog dijela posla, što znači skrininga i slanja izvješća o tome u Vijeće, a onda zemlje članice trebaju donijeti odluku”, rekla je Kos u intervjuu za European Newsroom, zajednički projekt 20-ak europskih novinskih agencija, u koje sudjeluje i Hina.

Za svaki korak u procesu proširenja potreban je konsenzus svih država članica, odnosno za svaku zemlju kandidatkinju u procesu pristupanja potrebno je 150 jednoglasnih odluka.

Oko polovice zemalja članica sklono je ukidanju konsenzusa i prelasku na odlučivanje kvalificiranom većinom, ali problem je u tome što je i za tu promjenu potreban konsenzus.

Povjerenica za proširenje, Slovenka Marta Kos ističe da je zbog geopolitičkih promjena došlo da nove dinamike u procesu proširenja, koje sada, za razliku od prethodnih valova širenja EU-a ima i sigurnosnu dimenziju.

Smatra da je do 2030. moguć ulazak nekoliko zemalja kandidatkinja.

Tako za Crnu Goru, koja je otvorila sva poglavlja, a neka od njih i zatvorila, kaže da je moguće zaključiti pregovore do kraja 2026. godine i onda ostaju dvije do tri godine za potpisivanje i ratifikaciju pristupnog sporazuma.

Albanska vlada ima ambiciju završiti pregovore do kraja 2027. “a Komisija to podržava”, tako da bi i ona mogla ući 2030. 

“Mislim da je to vrlo realna perspektiva također i za Moldaviju i Ukrajinu. Kada govorimo o Ukrajini, smatramo da je proširenje politički dio sigurnosnih jamstava. U ovom trenutku Ukrajina i Moldavija ne mogu postati članice NATO-a, a članstvo u EU moglo biti snažan politički ogranak sigurnosnih jamstava”, rekla je Kos.

Nada se da bi do kraja ove godine, za vrijeme poljskog predsjedanja Ukrajina i Moldavija mogle otvoriti pregovore u prvom, temeljnom klasteru, koji se sastoji od pet poglavlja, a koja se odnose na vladavinu prava - pravosuđe i temeljna prava, slobodu i sigurnost, financijski nadzor, javne nabave i statistiku.

Riječ je o klasteru koji se prvi otvara i zadnji zatvara u procesu pregovora. Bez napretka u vladavini prava ni jedna zemlja ne može napredovati u ostalim poglavljima.

 Za Ukrajinu kaže da se s Mađarskom vode razgovori o pitanju mađarske manjine i nada se pozitivnom rješenju, koje bi moglo otkloniti otpor Budimpešte otvaranju prvog klastera.

 Međutim, ako je suditi po izjavama mađarskog premijera Viktora Orbana te nada nije previše utemeljena.

"Naša zemlja se suočava s ozbiljnom prijetnjom, ulaskom Ukrajine u EU. Ova opasnost visi nad našim glavama. U Bruxellesu je jučer predstavljen paket za ubrzanje pristupanja Ukrajine Europskoj uniji. Ako bi se to dogodilo, sav novac Mađara bi se morao potrošiti na našeg istočnog susjeda", rekao je u utorak Orban.

BiH bi mogla ostati bez milijarde eura

 Što se tiče Bosne i Hercegovine, koja se suočava s ozbiljnom ustavnom krizom, Kos kaže da “pokušavaju uvjeriti entitete u BiH da učine ono što je najbolje za cijelu zemlju”.

 “Bila bih vjerojatno najsretnija osoba na svijetu da Bosna i Hercegovina počne pregovore. Oni to zaslužuju, ali nažalost neki političari rade protiv toga”, rekla je.

Dnevnik.ba