Slabo kotiramo na ljestvici funkcionalne pismenosti
Obrazovni sustav daje loše rezultate: Zašto ga ne mijenjamo?
Proteklih godina rezultati eksternih matura pokazali su da je opće znanje kod osnovaca i srednjoškolaca ispod prosjeka. Ponovo se bliži kraj školske godine i pitanje je hoće li novi rezultati biti okidač za reforme u obrazovnom sustavu i znamo li uopće što su sve uzroci negativnog stanja, piše federalna.ba uz objavljeni prilog.
Online nastava uzrokovana pandemijom koronavirusa je dodatno unazadila obrazovni proces. Čini se da je to trenutno jedino opravdanje za koje se možemo uhvatiti kada govorimo o razini pismenosti kod djece u Bosni i Hercegovini.
“Moramo uzeti u obzir da su učenici išli dvije godine u pandemijskim uvjetima, moramo uzeti u obzir sve okolnosti koje su pratile prethodne dvije godine, a to je organizacija online nastave, česta prekidanja i organizacija nastave u grupama”, kaže Denis Suljendić, koordinator za eksternu maturu u osnovnim školama na području TŽ-a.
“Očekivali smo da će prošle godine rezultati biti nešto slabiji nego prethodnih godina, a ustvari pravo stanje će se pokazati tek za dvije godine, kada prođe određeno razdoblje i kada učenici ponovo steknu radne navike koje su možda pomalo i izgubili”, pojašnjava Nikola Čiča, direktorica Pedagoškog zavoda TŽ-a
No, vratimo se malo unatrag. Svaki drugi učenik u Bosni i Hercegovini je funkcionalno nepismen. Pokazali su to rezultati PISA istraživanja, najvećeg obrazovnog istraživanja provedenog na globalnoj razini 2019. godine. Od 79 zemalja sudionica, Bosna i Hercegovina je tada zauzela tek 62. mjesto, što je pokazatelj da je stupanj obrazovanja i prije pandemije bio poražavajući. Struka smatra da neusklađenost obrazovnog plana i programa s trenutnim načinom života ima značajan utjecaj na to.
“Premašen je način lekcijskog učenja, premašen je način puke reprodukcije sadržaja. Djeci su sad dostupne mnoge informacije. To ima i pozitivnih strana, djecu moramo pripremati - i to nam je velika mogućnost - na kritičko mišljenje”, ističe Zerina Dedajić, učiteljica u OŠ Brčanska Malta Tuzla.
Tako bi prosvjetni radnici trebali, prema Zerininim riječima, biti u korak s vremenom i djeci ponuditi program učenja koji će držati njihovu pažnju. Treba se držati osnovnog plana, kaže, ali zašto ne iskoristiti prednosti interneta.
“Sada imam mogućnost da na satu imam 3D prikaze, da prikažem stotinu slika, aplikacija, djeca koriste selfie, hajdemo iskoristiti taj trenutak, zadati im zadaću: napravi selfie pokraj prirodnih ljepota, pokraj spomenika, onda napravi izvještaj sa svim interesantnim stvarima o tome što si slikao. Tako ćemo spojiti ugodno i korisno”, dodaje Zerina Dedajić.
Internet svakako ima svoje prednosti ako se koristi na pravi način, ali djecu u tom pogledu treba dodatno kontrolirati. Djeca ne znaju razlikovati prioritete niti pravilno raspodijeliti obaveze tijekom jednog dana. Prekomjerno korištenje društvenih mreža ili igranje online igrica, koje je danas sveprisutno, može ostaviti dugoročne negativne posljedice, ne samo na školske rezultate nego i na zdravlje.
“Veliki problem društvene mreže prave i u sferi raspoloženja, tako da je njihova životna energija smanjena, oni teško pronalaze motivaciju i mogu da se fokusiraju na stvari koje su njima obveza”, naglašava psihoterapeutkinja Alma Tihić.
U konačnici, za zdravije odrastanje djece, a samim tim i bolju opću pismenost, neophodno je da se obrazovni sustav uskladi s vremenom u kojem živimo, da učitelji i nastavnici rade na inovativnosti prilikom prenošenja znanja te da roditelji budu korektivni faktor i autoritet u organizaciji dana djeteta. Zvuči jednostavno, no pitanje je koliko godina, opravdanja i negativnih rezultata treba doći da svi shvate svoju ulogu i pokrenu reformu na tom polju.
Dnevnik.ba