Može li LNG terminal riješiti hrvatsko pitanje u BIH?

Ova odluka, donesena u okviru jačanja energetske neovisnosti Europe, u prvi plan ponovno stavlja hrvatski LNG terminal na Krku – strateški projekt koji bi mogao postati ključno čvorište opskrbe plinom za cijelu regiju.

Osim gospodarskog, terminal ima i snažan politički značaj, a njegov razvoj podržava i američka administracija predsjednika Donalda Trumpa.javlja RTV Herceg Bosne.

HRVATSKA POVEĆAVA KAPACITETE ZA REGIONALNU OPSKRBU

Na sastanku europskih ministara nadležnih za energetiku, hrvatski ministar gospodarstva Ante Šušnjar istaknuo je da je Hrvatska povećala kapacitet svog LNG terminala i započela s njegovim daljnjim proširenjem na 6,1 milijardu kubičnih metara godišnje. Prema njegovim riječima, cilj tog poteza nije samo energetska samodostatnost Hrvatske, već i solidarnost prema susjednim zemljama.

"To smo napravili u svrhu solidarnosti prema našim susjedima, prema cijeloj regiji koja nas okružuje, prvenstveno Republici Sloveniji, Republici Mađarskoj, ali povećanjem kapaciteta transportnih moći ćemo pružiti energijsku sigurnost za LNG i gotovo do Bavarske", rekao je Ante Šušnjar, ministar gospodarstva Republike Hrvatske.

KORIST ZA REGIJU I VEĆA SIGURNOST OPSKRBE

Zadovoljstvo povećanjem kapaciteta izrazio je i direktor LNG terminala Ivan Fugaš, naglasivši kako će proširenje imati višestruke koristi za zemlje regije. Zemlje koje su bliže terminalu imat će niže troškove transporta i time povoljniju cijenu plina, dok će se istovremeno povećati njihova sigurnost opskrbe.

"Mi smo sad kapacitete digli za malo iznad duplo, i ti svi dodatni kapaciteti će osigurati ne samo veću sigurnost opskrbe Republike Hrvatske, nego također i svih država u regiji. Naročito što ima dodatnu važnost uzimajući obzir da će uskoro biti sav ruski plin potpuno zabranjen za Europu, tako da će terminal samim time još više dobiti na svojoj važnosti", rekao je Ivan Fugaš, direktor LNG terminala Hrvatska.

FEDERALNI MINISTAR UPOZORAVA: BIH NE SMIJE OSTATI BEZ ALTERNATIVNOG IZVORA

S obzirom na nove okolnosti, i u Bosni i Hercegovini sve se više govori o potrebi ubrzanja izgradnje Južne plinske interkonekcije. Federalni ministar energetike, rudarstva i industrije Vedran Lakić upozorava da Bosna i Hercegovina ne smije ovisiti o samo jednom pravcu opskrbe.

"Mi pothitno moramo projekt južne interkonekcije krenuti u implementaciju, donijeti ono što se treba i još donijeti, a to su imenovanje Povjerenstva za urbanističku dozvolu i međudržavni sporazum između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine", rekao je Vedran Lakić, federalni ministar energetike, rudarstva i industrije.

AMERIČKA PODRŠKA ENERGETSKOJ SURADNJI

Političku važnost projekta potvrđuje i prva izjava nove veleposlanice Sjedinjenih Američkih Država u Hrvatskoj Nicole McGraw, koja je prilikom predaje vjerodajnica u Zagrebu istaknula suradnju dviju zemalja u području energetike.

"Počašćena sam predstavljati Sjedinjene Američke Države u Hrvatskoj, cijenjenog saveznika i prijatelja. Pod vodstvom predsjednika Trumpa, radujem se suradnji s hrvatskim čelnicima i građanima na jačanju naše zajedničke sigurnosti kao saveznika NATO-a, poboljšanju energetske sigurnosti regije i promicanju gospodarskog rasta za obje naše nacije", poručila je Nicole McGraw, veleposlanica SAD-a u Republici Hrvatskoj.

INTERKONEKCIJA I POLITIČKI IZAZOVI

Projekt Južne plinske interkonekcije već je ranije bio točka prijepora između bivšeg američkog veleposlanika u BiH Michaela Murphyja i predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića. Hrvatska strana tada je inzistirala da se uvaže i stavovi hrvatskog naroda u BiH, preko čijeg teritorija bi trebao prolaziti planirani plinovod.

"Suštinski riječ je o strateškom projektu između Sjedinjenih Američkih Država i Republike Hrvatske, ali i hrvatskog konstitutivnog naroda u BiH, gdje se strgnuo veo s nekih ružnih prošlih vremena i obnovila se ona plodna suradnja, a na obostran interes iz 90. godina. Pazite, ta suradnja, s jedne strane, dovodi do prestanka i izlaska iz ruske sfere utjecaja i interesa, a s druge strane otvara vrata razumijevanju za ugroženu hrvatsku poziciju unutar Bosne i Hercegovine", rekao je za RTV Herceg-Bosne dr. sc. Robert Kolobara, stručnjak za informacijske znanosti.

PRILIKA ZA NOVI ODNOS S TRUMPOVOM ADMINISTRACIJOM

Kolobara smatra kako je sada povoljan trenutak za jačanje odnosa s novom američkom administracijom, koja pokazuje veće razumijevanje za hrvatske interese.

"Političko Sarajevo je godinama obmanjivalo i dovodilo američke dužnosnike u zabludu, tako rušeći dejtonsku arhitekturu BiH, dok je istovremeno njima iza leđa surađivalo s američkim neprijateljima. LNG terminal i Južna interkonekcija stavljaju Republiku Hrvatsku na strateški položaj na geopolitičkoj karti, a to posljedično hrvatskom narodu u BiH donosi promjenu – više nismo pješaci na ploči, odnosno množeni s nulom, ako ćemo iskreno, nego se uzdižemo na razinu partnera Sjedinjenih Američkih Država, koji sada s nama razgovaraju", rekao je Kolobara.

KLJUČNA ULOGA ZAGREBA

Hoće li se hrvatsko pitanje u BiH i dalje nalaziti na stolu američkih diplomata, uvelike će ovisiti o službenom Zagrebu. Hrvatski premijer i ministar vanjskih poslova više su puta javno podržali stavove hrvatskih predstavnika u BiH kada je riječ o Južnoj plinskoj interkonekciji.

No, pred hrvatskom diplomacijom stoji još važniji zadatak; ukazati američkom State Departmentu na sve političke odluke koje su u proteklim godinama narušile slovo i duh Daytonskog mirovnog sporazuma, čija se trideseta obljetnica obilježava upravo ove godine.

Dnevnik.ba