Merdžo i Sunić: Samo BiH jednakopravnih naroda ima smisla

Tijekom jednosatnog razgovora gosti su dubinski analizirali političku disfunkcionalnost Bosne i Hercegovine, fenomen "igre izdajnika" na domaćoj sceni, geopolitičke refleksije povratka Donalda Trumpa, ali i demografske ugroze koje, prema Sunićevom mišljenju, prijete opstanku europskih naroda, pa tako i Hrvata.

Godina propuštenih prilika i "igra izdajnika"

Analizirajući proteklu godinu, Josip Merdžo nije krio razočaranje "mršavim" rezultatima na europskom putu, unatoč deklarativnom optimizmu. Kao ključni kočničar napretka identificirao je neodgovornost domaćih političkih aktera, prvenstveno s bošnjačke i srpske strane, koji europske procese žrtvuju za dnevno-političke poene.

„Nažalost, sve se radi za potrebe domaćeg terena jer nitko iz Europe neće glasati za stranke u BiH. Otvara se jedna specifična 'igra izdajnika' unutar političkih grupacija, bilo u Sarajevu ili Banjoj Luci. Uvijek se pojavi oporba koja vladajuće proziva za izdaju ako naprave bilo kakav ustupak, pa se politički subjekti počinju vrednovati po tome tko bolje blokira procese. To je logika 'ja tebi, ti meni' ili još gore 'ni ja tebi, ni ti meni', gdje dugoročno svi gube,“ pojasnio je Merdžo, upozorivši kako se takav pristup možda kratkoročno isplati na izborima, ali vodi državu u slijepu ulicu.

Sunić: BiH kao „patvorina“ slična Jugoslaviji

Tom Sunić je ponudio oštru geopolitičku i povijesnu analizu, otvoreno propitujući legitimitet Bosne i Hercegovine kao održive države. Povukao je paralelu s bivšom Jugoslavijom, koju je nazvao "terorističkom patvorinom" koja se dva puta krvavo raspala jer nije položila povijesni ispit.

„Je li BiH vjerodostojno tijelo ili umjetna tvorevina slična Jugoslaviji? Činjenica je da tri konstitutivna naroda imaju tri potpuno različite vizije budućnosti. Ako se Jugoslavija raspala jer narodi nisu bili zadovoljni, ne vidim zašto se ne bi našlo drugo rješenje i za BiH. Možda to zvuči agresivno, ali bolje je imati zidove i dobre susjede, nego živjeti u 'promiskuitetnom entitetu' gdje susjed mrzi susjeda,“ istaknuo je Sunić.

Sunić je izrazio skepsu prema multietničkim društvima, navodeći kako ona nigdje u svijetu ne funkcioniraju idealno, pa ni u Mandelinoj Južnoj Africi koja se guši u kriminalu. „Ljudi antropološki naginju svom plemenu. To nije rasizam, to je činjenica. I u Americi se bijelci, Azijati i drugi segregiraju u svoja naselja jer se osjećaju sigurnije,“ dodao je.

Slučaj "Slaven Kovačević" i belgijski model

Merdžo smatra da je istaknuta kandidatura Slavena Kovačevića još jedan pokušaj da se, bošnjačkim glasovima, „otme pozicija hrvatskog člana Predsjedništva“, što se, kako navodi, već događalo u prethodnim izbornim ciklusima. Posebno problematičnim ocjenjuje činjenicu da se netko tko se „do jučer izjašnjavao kao Ostali“, pa je takav status potvrdio i kroz postupak pred Europskim sudom za ljudska prava, sada pojavljuje kao kandidat za hrvatskog člana Predsjedništva.

Naglašava da bi visoki predstavnik i Središnje izborno povjerenstvo trebali jasno ocijeniti takve slučajeve i, ako je potrebno, povući konkretne poteze, podsjećajući da je SIP i ranije onemogućavao kandidature osobama koje su mijenjale nacionalnu pripadnost. Istodobno upozorava na izostanak jasnog zakonodavnog okvira koji bi spriječio zloupotrebu izjašnjavanja o pripadnosti konstitutivnim narodima ili Ostalima, za razliku od, primjerice, Belgije gdje je nacionalno ili jezično izjašnjenje trajno. U BiH se, kaže, izjašnjenje može „bez problema u dva dana promijeniti“, što smatra čistom političkom i izbornom zloupotrebom. Zaključno poručuje da se protiv takvih praksi treba boriti te izražava uvjerenje da institucije imaju alate da spriječe „još jednu otimačinu“ pozicije hrvatskog člana Predsjedništva.

Kao rješenje ponudio je model koji se primjenjuje u Belgiji: „Tamo kada napunite 18 godina i izvadite osobnu iskaznicu, vaše izjašnjenje o pripadnosti jezičnoj zajednici je trajno. Nema mijenjanja kako vjetar puše. Kod nas to nije riješeno i zato imamo manipulacije.“

Merdžo je detaljno obrazložio i apsurd Doma naroda, gdje jedan Hrvat iz Bosansko-podrinjske županije (gdje ih živi tek 24) vrijedi isto kao jedan Hrvat iz Posavske županije (gdje ih je preko 30.000). „Te anomalije se moraju ispraviti kroz dvije izborne jedinice u Federaciji, što Ustav BiH nigdje ne zabranjuje,“ naglasio je.

Sunić o Trumpu, Europi i demografskoj zamjeni

Sunić se osvrnuo na stanje u Europskoj uniji, nazivajući je „Euroslavijom“ koja se nalazi u dubokoj krizi identiteta i funkcionalnosti. Kritizirao je neizabrane europske komesare koji „dociraju“ državama članicama dok u vlastitom dvorištu imaju kaos.

„Najveći problem EU, o kojem se šuti, je velika smjena naroda. Francuska ima milijune ljudi neeuropskog podrijetla, gradovi poput Malmöa u Švedskoj ili dijelovi Stuttgarta i Ludwigshafena u Njemačkoj postali su nesigurni za hodanje noću. To moji prijatelji iz Hercegovine koji tamo rade dobro znaju. Takva Europa teško može biti moralni arbitar,“ upozorio je Sunić.

Što se tiče američke politike i Donalda Trumpa, Sunić smatra da američki diplomati na BiH gledaju isključivo utilitarno – zanima ih samo je li prostor siguran i hoće li biti rata, dok ih povijesne priče o kralju Tomislavu ili Tvrtku zamaraju. „Trumpa ne zanima Bruxelles, on prezire slabost. Njemu je bitno funkcionira li nešto ili ne,“ pojasnio je.

Lekcija iz 1991. 

U možda najupečatljivijem dijelu izlaganja, Sunić je upozorio Hrvate da se ne uzdaju previše u međunarodne ugovore i pravne norme, podsjetivši na lekcije iz 1991. godine.

„James Baker je u lipnju 1991. u Beogradu jasno rekao da SAD neće priznati raspad Jugoslavije. Nisu nas Kohl, Genscher i Bush priznali zato što su nas voljeli, nego zato što su se Hrvati znali tući. Primili su oružje i pokazali silu. Protiv sile se može samo protusilom,“ bio je izravan Sunić.

Upozorio je da pravni argumenti i pozivanje na "Pacta sunt servanda" (ugovori se moraju poštivati) ne vrijede puno ako iza njih ne stoji demografska i stvarna moć. „Ako Hrvati nastave iseljavati, ako nas demografski nestane, badava nam svi ugovori. Nestat ćemo s karte. Politička klasa mora prestati gledati vlastite interese i početi se ponašati proaktivno, a ne samo sjediti u četiri zida i čekati naputke iz Bruxellesa,“ zaključio je Sunić.

Budućnost Daytona i Schmidtova uloga

Merdžo je zaključno komentirao ulogu Visokog predstavnika Christiana Schmidta, istaknuvši kako međunarodna zajednica Schmidta vidi primarno kao osigurača za sprječavanje disolucije ili sukoba. Iako priznaje da je Dayton donio mir, Merdžo upozorava da su Bonske ovlasti često korištene na štetu Hrvata i demokratskih principa, navodeći kako čak i Venecijanska komisija smatra spornim smjenjivanje legitimno izabranih dužnosnika.

Kazao je Merdžo da je jedini put dogovor. Ako dogovora nema, kriza će se samo produbljivati. Brojnost jednog naroda u složenoj državi, kako kaže Merdžo, ne znači ništa te  mehanizmi zaštite moraju postojati jer bez njih BiH nema smisla.

Dnevnik.ba