Osteoporoza - Kako vidjeti nevidljivu bolest

Zbog globalnog starenja populacije i promjena u životnim navikama, učestalost osteoporoze značajno raste, a očekuje se da će se takav trend nastaviti i u budućnosti. Osteoporoza trenutno pogađa oko 200 milijuna ljudi širom svijeta, a čak 30 posto postmenopauzalnih žena boluje od nje. Statistike pokazuju da će svaka treća žena i svaki peti muškarac u svijetu doživjeti prijelom kostiju uzrokovan ovom bolešću.

Piše: dr. Stanislava Markez, specijalistica fizikalne medicine i rehabilitacije

U Bosni i Hercegovini živi oko 540.000 žena koje su u postmenopauzalnom razdoblju. Procjenjuje se da će oko 162.000 žena imati osteoporozu.

Što je osteoporoza?

Osteoporoza je kronična bolest koja se odlikuje smanjenjem koštane mase, čvrstoće i elastičnosti kosti. Ako se ne prepozna i ne liječi na vrijeme, može dovesti do patoloških prijeloma, najčešće kralježaka, bedrene kosti i područja ručnog zgloba. Uglavnom pogađa žene u menopauzi i muškarce starije od 65 godina, ali se može javiti i kod mlađih osoba, osobito ako je povezana s kroničnim bolestima ili dugotrajnom uporabom određenih lijekova.

Izgradnja koštane mase i postizanje njenog maksimuma traje do 25. godine života i to se stanje održava do 50. godine, nakon čega koštana masa počinje opadati. Što je veći maksimum koštane mase u mladosti, manji je rizik od osteoporoze u kasnijim godinama.

Kost: Koštano tkivo ima saćastu strukturu u svom unutarnjem dijelu, dok je izvana obavijeno čvrstim omotačem zvanim korteks. U kostima se neprestano odvijaju procesi izgradnje i razgradnje, koji su kod zdrave kosti u ravnoteži. Međutim, gubitak estrogena kod žena u menopauzi i smanjenje testosterona kod muškaraca narušavaju taj balans, pa razgradnja kosti počinje dominirati. Kod osteoporotične kosti dolazi do gubitka unutarnjih koštanih pregrada i stanjenja korteksa. Također, dolazi do promjene na razini kolagenih vlakana, što smanjuje elastičnost i otpornost kosti na opterećenja, povećavajući rizik od patoloških prijeloma.

Osteoporotski prijelomi: Ovakvi prijelomi mogu nastati spontano, pri minimalnoj traumi ili padu iz stojećeg položaja. Prijelomi, osobito bedrene kosti, značajno narušavaju kvalitetu života pacijenata, često dovodeći do smanjene sposobnosti ili potpune nesposobnosti za samostalno funkcioniranje. Oni predstavljaju veliko opterećenje, kako za obitelj, tako i za društvo gdje postaju ozbiljan socioekonomski problem.

Dodatni izazov predstavlja činjenica da osteoporoza ne izaziva bol, ponekad čak ni u prisutnosti patoloških prijeloma, zbog čega se često naziva „tihom epidemijom“. To je i razlog zašto mnogi prijelomi ostaju neprepoznati, a osteoporoza neliječena. U kliničkoj praksi se samo trećina prijeloma kralježaka otkrije, dok se svega 19 posto liječi.

Određeni broj pacijenata koji zadobije prijelom kralješka trpi jake bolove, osobito ako su udruženi s izraženijim degenerativnim promjenama kralježnice. Sve navedeno jasno ukazuje na izuzetnu važnost aktivnog otkrivanja faktora rizika. Prepoznavanje faktora rizika i rano djelovanje ne samo da smanjuje rizik od komplikacija, već značajno poboljšava kvalitetu života pacijenata.

Faktori rizika i znakovi osteoporoze: Starija dob, rana menopauza (prije 45. godine), povijest osteoporoze ili prijeloma kuka kod majke, niska tjelesna masa (BMI ispod 19), nedovoljan unos kalcija, vitamina D i proteina, smanjena tjelesna aktivnost, kao i konzumacija cigareta i alkohola, predstavljaju ključne faktore rizika za razvoj osteoporoze.

Rizik povećavaju i pridružene bolesti: reumatski artritis, bolesti štitnjače i doštitnih žlijezda, jetre, bubrega i probavnog trakta, dijabetes, hematološke bolesti, maligni tumori dojke i prostate.

Brojni su i lijekovi čija dugotrajna uporaba može doprinijeti smanjenju koštane mase, poput kortikosteroida, određenih lijekova koji se koriste u terapiji tumora dojke, prostate, dijabetesa i drugih bolesti.

Znakovi već nastale osteoporoze uključuju nagli gubitak visine i deformitet kralježnice, najčešće u obliku povećane grudne kifoze. Na mnoge faktore rizika može se utjecati, te je moguće spriječiti ili usporiti razvoj ove bolesti i smanjiti rizik od prijeloma. Briga o zdravlju kostiju počinje u djetinjstvu i ranoj mladosti, stjecanjem maksimalne koštane mase. To se postiže unosom namirnica bogatih kalcijem, proteinima i vitaminom D3, redovitom tjelesnom aktivnošću, pametnim izlaganjem suncu i izbjegavanjem štetnih navika.

U slučajevima kada prehrana ne osigurava dovoljno potrebnih nutrijenata i postoji povećan rizik od osteoporoze i prijeloma, liječnici, na osnovi detaljne analize stanja pacijenta, preporučuju suplemente u optimalnim dozama. Savjetuje se unos vitamina D prema laboratorijskim nalazima, kalcija, magnezija, vitamina K2 i vitamina C, te određenih vrsta kolagena i mikroelemenata poput bora, mangana, cinka, selena i bakra, koji pozitivno utječu na metabolizam kalcija i kostiju.

Dijagnostička obrada i terapija: Nakon prepoznavanja faktora rizika započinje dijagnostička obrada, koju čine DXA snimanje kao zlatni standard, RTG snimanje kralježnice, procjena rizika za prijelom putem FRAX indeksa te analiza laboratorijskih nalaza (razine vitamina D, kalcija, fosfata, parat hormona i određenih biokemijskih parametara). Detaljno se analiziraju i prethodni prijelomi, druge bolesti i medikamentna terapija koju pacijent uzima. Važno je naglasiti da za dijagnozu osteoporoze nije dovoljan samo rezultat DXA snimanja.

Terapija osteoporoze obuhvaća lijekove koji smanjuju razgradnju kosti (antiresorptive) i lijekove koji utječu na izgradnju kosti (anabolike). Od antiresorptivnih lijekova dostupni su lijekovi iz skupine bisfosfonata (alendronska, ibandronska i zolendronska kiselina) i biološki lijek denosumab, a od anabolika teriparatid.

Izbor lijeka temelji se na detaljnoj kliničkoj procjeni, a prije početka terapije potrebno je izbalansirati eventualni deficit vitamina D.

Obavezan dio liječenja osteoporoze uključuje savjete za doziranu i prilagođenu tjelesnu aktivnost (3 do 4 puta tjedno, po 30 do 40 minuta), u skladu sa stanjem pacijenta. Preporučuju se aktivnosti poput brzog hodanja, laganog trčanja, penjanja stepenicama, vježbi s doziranim opterećenjem pod nadzorom stručne osobe, vježbe za ravnotežu (npr. Tai chi). Vrlo su važne vježbe držanja i balansa, s ciljem prevencije patoloških prijeloma. Osim toga, prevencija padova ima izuzetno važnu ulogu u zaštiti ovih pacijenata. Pacijentima se savjetuje izbjegavanje rizičnih pokreta, pravilno održavanje položaja kralježnice i uravnotežena prehrana. U sklopu liječenja primjenjuje se ciljana fizikalna terapija, dok psiholog, kao dio tima, pruža pacijentima potrebnu podršku.

Suplementi koji doprinose prevenciji i tretmanu osteoporoze mogu se pronaći na: www.svakodobro.ba

Dnevnik.ba