Blago BiH čeka svoje mjesto na UNESCO-ovoj mapi svijeta: Nevesinje, Martin Brod i Perućica

Kada je riječ o upisu elemenata iz BiH u UNESCO-ov registar nematerijalne kulturne baštine od vrijednosti za čovječanstvo, šef Ureda UNESCO-a u BiH Siniša Šešum izjavio je za Fenu da BiH trenutno ima jedan nominacijski dosje, koji se odnosi na Nevesinjsku olimpijadu.

Dugogodišnja tradicija narodnih sportskih nadmetanja na Bratačkom lugu kod Nevesinja, poznata kao Nevesinjska olimpijada, prepoznata je kao vrijedan segment nematerijalne kulturne baštine koju BiH kandidira za upis na UNESCO-ovu listu.

Ovaj običaj, koji traje još od 19. stoljeća, simbol je lokalnog identiteta i kontinuiteta zajednice kroz različite povijesne epohe.

„Odluka o eventualnom upisu Nevesinjske olimpijade bit će donesena do kraja 2026. godine, a ne krajem ove godine u Indiji, kako je bilo planirano“, pojasnio je Šešum.

Na početku su se na Nevesinjskoj olimpijadi natjecali lokalni domaćini, a s vremenom je događaj postajao sve masovniji. Prekidala se samo dvaput — tijekom Drugog svjetskog rata i tijekom rata u BiH. Zanimljivo je da je ovaj događaj uvijek imao potporu tadašnje vlasti — prvo Osmanskog Carstva, zatim Austro-Ugarske Monarhije, a danas Bosne i Hercegovine, točnije Republike Srpske.

Za ovaj događaj kažu da ima tradiciju dulju od modernih olimpijskih igara. Konjičke utrke, bacanje kamena s ramena, skakanje na mijeh, potezanje konopa i klipa, trčanje u vrećama te utrke s jajetom u žlici — samo su neke od zabavnih natjecateljskih aktivnosti koje svake godine na Bratačkom lugu okupljaju tisuće posjetitelja još od 1875. godine.

Dok je Nevesinjska olimpijada kandidirana za upis na UNESCO-ovu listu nematerijalne kulturne baštine, BiH paralelno provodi aktivnosti i u okviru UNESCO-ove Konvencije o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine iz 1972. godine.

U tom kontekstu, kao potencijalna prirodna baština od iznimne univerzalne vrijednosti izdvojeni su Martinbrodski slapovi, koji se nalaze u Nacionalnom parku Una.

Ovaj slikoviti kompleks vodopada, poznat po raskošnim kaskadama okruženima netaknutom prirodom, svoje ime duguje tragičnoj ljubavnoj legendi. Naziv Martin Brod potječe od srednjovjekovnog grada s kraja 14. stoljeća i vezan je uz priču o djevojci Marti, koja se zaljubila u mladića s druge strane rijeke. Prema predaji, poginula je pokušavajući doći do njega, poskliznuvši se na sedru dok je prelazila rijeku. Po njoj je mjesto dobilo ime, a riječ „brod“ označava starinski naziv za gaz na rijeci — mjesto gdje se može prijeći.

Zbog svoje jedinstvene prirodne i kulturne vrijednosti, državna komisija pri UNESCO-u još je 2017. godine podržala inicijativu Nacionalnog parka Una za upis Martinbrodskih slapova i Štrbačkog buka na Tentativnu listu BiH.

Prema riječima Šešuma, nominacijski dosje za sedrene slapove u Martin Brodu je dovršen, a BiH je dostavila svu potrebnu dokumentaciju. Proces sada ulazi u fazu evaluacije.

„Trenutno se vode razgovori sa savjetodavnim tijelima Centra za svjetsku baštinu i Odbora za svjetsku baštinu kako bi se utvrdilo kada će biti provedena evaluacija. Sada čekamo potvrdu evaluacijskih tijela Konvencije iz 1972. godine o točnom datumu“, kazao je Šešum.

Uz ove aktivnosti, pažnju zaslužuje i jedno od najstarijih i najvrednijih zaštićenih područja u zemlji — pra šuma Perućica, koja se nalazi unutar Nacionalnog parka Sutjeska.

Od 2017. godine nalazi se na Tentativnoj listi svjetske baštine UNESCO-a, no, kako kaže Šešum, do sada nisu zabilježeni konkretni koraci prema njezinoj službenoj nominaciji.

„Koliko nam je poznato, u međuvremenu se nije dogodilo ništa konkretno. Spremni smo pružiti svaku vrstu pomoći ako BiH odluči nominirati ovo područje, jer smatramo da ima sve elemente potrebne za upis na UNESCO-ovu listu. No to je proces koji moraju voditi institucije unutar BiH — entitetska i državna ministarstva“, istaknuo je Šešum.

Naglasio je da su za pokretanje takvih procesa isključivo nadležne domaće institucije, a UNESCO ne može ni smije utjecati na to što i kada će biti nominirano.

Također je istaknuo da je, kada se predloži nominacijski dosje za upis na Listu svjetske baštine, ključno da država ima mehanizme za adekvatnu zaštitu tog područja.

„Spremni smo pružiti podršku institucijama u pripremi novih nominacija, ali ne možemo biti inicijatori tih procesa“, dodao je, podsjetivši da je BiH suverena država koja sama odlučuje o svojim prijavama.

Šešum je podsjetio da je posljednji lokalitet iz BiH upisan na Listu svjetske baštine UNESCO-a špilja Vjetrenica, koja je 2021. godine postala dio serijskog upisa „Dinarski krš s podzemnim vodenim sustavima“.

„Trenutno se očekuje da nadležne institucije donesu odluke o nominaciji novih lokaliteta, čime bi se nastavilo predstavljanje bogatstva prirodne i kulturne baštine zemlje na međunarodnoj sceni,“ zaključio je.

Vjetrenica, smještena na rubu Popovog polja u općini Ravno, najveća je i najznačajnija špilja u BiH. Istraženo je više od 7 kilometara njezinih podzemnih kanala, premda stručnjaci pretpostavljaju da je stvarna duljina znatno veća.

Ime je dobila po snažnom hladnom vjetru koji ljeti izlazi iz špilje zbog razlike u temperaturi između njezine unutrašnjosti i vanjskog zraka. Taj prirodni fenomen samo je jedan od mnogih koji ovu špilju čine jedinstvenom.

Vjetrenica je riznica podzemne bioraznolikosti, dom više od 200 životinjskih vrsta, od kojih je više od 90 endemskih – što znači da ne postoje nigdje drugdje na svijetu. Među njima je i čovječja ribica, slijepi vodozemac koji živi isključivo u špiljama Dinarida.

Unutrašnjost Vjetrenice krase podzemna jezera, vodopadi, brzaci i ponori, koji tvore složen i impresivan hidrološki sustav. Osim prirodnog bogatstva, špilja je i važno arheološko i paleontološko nalazište – u njoj su pronađeni ostaci pećinskog medvjeda, leoparda, prapovijesnih ljudi te crteži na zidovima koji svjedoče o njezinu korištenju još u prapovijesti.

Bosna i Hercegovina već ima značajne rezultate u suradnji s UNESCO-om. Na Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva do sada su upisana četiri elementa:

• Zmijanjski vez,
• Konjičko drvorezbarstvo,
• Branje trave ive na Ozrenu,
• Tradicija natjecanja u košnji trave na Kupresu.

U Registar “Pamćenje svijeta” uvrštena su i dva iznimno vrijedna dokumentarna dobra: Sarajevska Hagada i rukopisna zbirka Gazi Husrev-begove biblioteke.

Što se tiče prirodne i materijalne, odnosno svjetske baštine, BiH trenutno ima pet lokaliteta upisanih na UNESCO-vu Listu svjetske baštine:

1. Most Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu,
2. Područje Starog mosta i starog grada Mostara,
3. 22 nekropole srednjovjekovnih stećaka,
4. Špilju Vjetrenicu u općini Ravno,
5. Pra šumu Janj (kao dio serijskog upisa „Iskonske bukove šume Karpata i drugih regija Europe“).

Ovi postignuti rezultati potvrđuju da BiH ima ogroman potencijal u zaštiti i promociji kulturnog i prirodnog naslijeđa. Međutim, nastavak tog puta zahtijeva zajednički rad i proaktivno djelovanje nadležnih institucija, kako bi se i ostali vrijedni lokaliteti, poput Perućice, u budućnosti našli na listama svjetske baštine.

Dnevnik.ba