Igor Tatarević: HNK Mostar potiče i glazbenike u nove umjetničko-kreativne procese

Svečani koncert povodom 30. obljetnice HNK Mostar izveden je u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu u nedjelju, 27. listopada 2024. godine na kojem je nastupio Zbor HNK Mostar i obljetnički orkestar pod Vašim ravnanjem. Kako je nastala ideja za Svečani koncert i orkestralnu suitu “Isus, Sin Čovječji”?

Obje ideje potekle su od Ivana Vukoje, ravnatelja HNK Mostar. Obzirom na moj dugogodišnji kreativno-umjetnički rad, pripala mi je čast koordinirati glazbenim dijelom programa i dirigirati praizvedbom orkestralne suite. Svečani koncert povodom 30. obljetnice HNK Mostar upriličen prošle jeseni u HNK u Zagrebu, mogu zasigurno reći, predstavlja povijesni trenutak za Grad Mostar i HNK Mostar. Tom prigodom novoosnovani Zbor HNK Mostar, pod ravnanjem maestre Katje Krolo-Šarac, predstavio se po prvi puta zagrebačkoj publici i izveo poznate zborske brojeve iz pera velikih hrvatskih skladatelja. U drugom dijelu koncerta praizvedena je moja skladba, orkestralna suita “Isus, Sin Čovječji”. Dugotrajnim aplauzom, pozitivnim komentarima te pohvalama publike i kolega iz HNK u Zagrebu, ispunila su se naša očekivanja i osnažila želja u daljnjem radu i pripremi novih glazbeno-scenskih djela.  Nakon poziva Ivana Vukoje, ideja za orkestralnu suitu “Isus, Sin Čovječji”, rodila se instinktivno. Uvidjevši da originalna glazba, koju je za nagrađivanu i istoimenu dramsku predstavu znalački skladao i snimio Gabrijel Prusina, ima potencijal klasične kompozicije, s entuzijazmom sam prionuo pisanju. Moj zadatak bio je glazbu iz predstave pretočiti u višestavačnu koncertnu kompoziciju  ̶  suitu, u kojoj se uz klasičnu instrumentaciju pojavljuju i egzotični instrumenti poput hercegovačkih gusala i dipli, te perzijskog ouda (uda). Uz čembalo koje je sinonim za razdoblje europskog glazbenog baroka, navedeni solistički instrumenti dali su kompoziciji poseban zvučni kolorit. U posljednjem stavku suite pojavljuje se zbor izvodeći “Oče Naš” na izvornom aramejskom jeziku, što predstavlja originalan literarni moment koji sjedinjen s glazbom cijeloj kompoziciji daje dramski vrhunac.

Novoosnovanom Zboru HNK Mostar to je bio prvi koncertni nastup i oduševili su zagrebačku publiku izvedbom. Što smatrate ključnim za budućnost Zbora HNK Mostar i koja je njegova uloga u kazališnom i umjetničkom kontekstu?

U svom uspješnom dugogodišnjem kazališnom radu HNK Mostar izgradio je respektabilan ugled, kako kod struke, tako i kod publike. Ta činjenica nas glazbenike koji ćemo biti  involvirani u nove umjetničko-kreativne procese obvezuje da predanim radom i trudom doprinosimo projektima koji će, nadam se, u što skorijoj budućnosti zaživjeti u budućoj Operi HNK Mostar. Uloga Zbora u početnoj fazi prvenstveno je djelovati u vidu samostalnih koncerata na kojima će se izvoditi zborska literatura, ali i služiti budućoj opernoj kući u sklopu HNK Mostar, u vidu sudjelovanja u opernim naslovima.

Audicija za Zbor HNK Mostar bit će održana 25. veljače 2025. godine u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače. Što je iniciralo audiciju, tko se može prijaviti i zašto bi se mladi glazbenici trebali odazvati ovom pozivu?

Audicija za članove zbora logičan je prvi korak u izgradnji pojedinih formalnih tijela koja buduća operna kuća treba imati. Svi standardni operni naslovi, od Monteverdijevog Orfeja, preko Mozartove Čarobne frule, pa do Verdijeve Aide i modernih opernih djela, imaju zborske točke, odnosno brojeve. Zbor je neizostavna stavka svake operne kuće, pa smo od njega i krenuli. Audiciji se mogu odazvati diplomirani glazbenici, pjevači te teoretičari i profesori glazbene pedagogije. Uz diplomirane glazbenike, apsolutno podržavam prijavu mladih studenata glazbe, te sve one koji su notno pismeni. Mostar nema populaciju kakvu imaju veći operni centri, te su svi koji ispunjavaju uvjete dobro došli, a uvjeti su jasno određeni u pozivu za audiciju, dakle to su notna pismenost i kvalitetno intoniranje.  Značaj audicije i konstituiranje Zbora HNK Mostar nadilazi lokalni kontekst i trebao bi predstavljati sveopći kulturni interes, nešto što trebamo izgraditi za mlade generacije koje tek dolaze.

Dnevnik.ba